Porezna reforma s uvođenjem poreza na nekretnine prvi je veliki korak zdravijeg tržišta nekretnina. Idući koraci bili bi ukidanje paušalnih poreza za male iznajmljivače i ukidanje APN-a, te uvođenje kombinacije mjera kojima će dugoročni najam biti atraktivnim za vlasnike stanova, uključujući mjere koje bi potaknule profesionalne ulagače na izgradnju stambenih kompleksa namijenjenih za najam.

Nužno je i aktiviranje gradske i državne imovine, te bolja regulacija upravljanja imovinom. Ovo je popis mjera kojima bi se, tvrde analitičari hrvatskog ureda Colliersa, mogli potaknuti novi trendovi na tržištu nekretnina, te dugoročno osigurala dostupnost i priuštivost nekretnina kroz kupnju i najam te veću stabilnost cijena.

“Iznimno je važno da regulator krene promišljati sustavne promjene i donese mjere koje će osigurati daljnji zdravi rast gospodarstva i očuvanje vrijednosti imovine građana koja je dominantno prisutna upravo u segmentu nekretnina”, ističe Vedrana Likan, direktorica i partnerica u Colliersu.

Filip Vučagić ističe da je u trenutnim tržišnim okolnostima bitno intervenirati tako da se poveća ponuda stambenih nekretnina za najam i prodaju. Tržište je promjenjivo pa je važno pravovremeno reagirati – mjere koje su mogle biti poticajne 2013. danas bi bile kontraproduktivne.

Porez na nekretnine vide kao porez na imovinu u vidu bogatstva, što mora biti dio cjelokupne porezne reforme koja će omogućiti manju poreznu presiju i pravedniju raspodjelu.

Ako država uvede manje stope poreza na rad, a više na imovinu, posebno u pogledu druge ili treće nekretnine, ili na određenu kvadraturu, to bi moglo rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka te poboljšanjem uvjeta života građana, ali i dinamizacijom tržišta, jer će financijska obveza primorati vlasnike da svoje nekretnine aktiviraju na tržištu dajući ih u najam ili prodaju, ističu iz Colliersa.

Analitičari upozoravaju da, bez obzira na višegodišnje nepovoljne trendove na tržištu, centralna i lokalna uprava kao dominantan vlasnik nekretnina u Hrvatskoj, još ne pristupaju promišljanju, analizi i planu upravljanja svojom imovinom – u portfeljima javnih nekretnina postoji nepresušni izvor stambenih i komercijalnih kvadrata koji nemaju nikakvu ili imaju limitiranu funkciju. Samo Grad Zagreb ima 7000 stanova koje još nije niti analizirao.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost