Nakon kolapsa američke banke Silicon Valley iz Kalifornije – nastavlju se previranja na tržištima dionica. Investitore je uzdrmala objava saudijskih ulagača da ne mogu više sudjelovati u dokapitalizaciji švicarskog bankarskog diva Credit Suisse. Vrijednost dionica te švicarske banke odmah je pala više od 23 posto, na najnižu razinu u povijesti. Odmah su pale i dionice svih velikih europskih banaka.
Europska središnja banka kontaktirala je sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisse, saznaje Reuters iz dva izvora u nadzornom mehanizmu ECB-a.
Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode.
Europska središnja banka kontaktirala je sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisse, saznaje Reuters iz dva izvora u nadzornom mehanizmu ECB-a.
Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode.
Wall Street Journal prvi je u srijedu izvijestio da supervizori ECB-a istražuju financijske veze između Credit Suissea i banaka eurozone, pozivajući se na upućene izvore.
Dionice Credit Suissea pale su u srijedu za 20 posto nakon što je njen najveći dioničar objavio da joj više ne može pružati potporu, što je natjeralo izvršnog direktora da ponovo istakne bančinu financijsku snagu.
U utorak švicarska banka izvijestila je da je utvrdila “značajnu slabost” u financijskim izvješćima u 2021. i 2022. godini.
U poslovnom izvješću za 2022. godinu Credit Suisse navodi da interna kontrola financijskog izvješćivanja do 31. prosinca 2022. i 2021. nije bila efikasna, kao ni kontrola i postupci objave.
Utvrđene su “značajne slabosti” povezane sa činjenicom da nije osmišljen i korišten efikasan proces procjene rizika koji bi utvrdio i analizirao mogućnost objave netočnih podataka o poslovnim rezultatima, napominje Credite Suisse.
“Slabosti” su rezultirale korekcijama konsolidiranih izvješća za tri godine zaključno s 31. prosinca 2021.
Banka je prošli tjedan odgodila objavu izvješća za 2022. nakon poziva Američke Komisije za vrijednosnice i trgovinu (SEC) o tehničkoj procjeni korigiranih podataka o konsolidiranom novčanom toku u godinama koje su završile 31. prosinca 2020. i 2019. i o kontroli.
Lani je banka prema najnovijim podacima zabilježila znatno veći odljev gotovinskih depozita i neto odljev imovine.
Odljev je u međuvremenu ublažen, ali trend se nije promijenio do datuma objave najnovijeg izvješća pa je banka djelomično aktivirala mehanizme za zaštitu likvidnosti, stoji u najnovijem izvješću.
FOTO; REUTERS/Arnd Wiegmann
Na Wall Streetu su u srijedu Dow Jones i S&P 500 indeks pali jer su zbog problema Credit Suissea ponovno prevladala strahovanja od bankarske krize, dok su novi podaci o kretanjima u američkom gospodarstvu podržali tržište.
Dow Jones oslabio je 0,87 posto, na 31.874 boda, a S&P 500 0,70 posto, na 3.891 bod. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,05 posto, na 11.434 boda.
S&P 500 indeks bankarskog sektora potonuo je 3,6 posto jer su zbog financijskih problema Credit Suissea, druge po veličini švicarske banke, ponovno izbila strahovanja od bankarske krize.
Početkom tjedna tržište je bilo pod pritiskom zbog propasti dvije američke banke – Silicon Valley (SVB) i Signature – da bi u utorak strahovanja od širenja krize u bankarskom sustavu ponešto popustila nakon što su vlasti SAD-a i niza drugih zemalja poručile da nema razloga za zabrinutost u vezi drugih banaka.
No, financijski problemi Credit Suissea ponovno su naveli ulagače na prodaju dionica banaka.
Cijena dionice Credit Suissea potonula je jučer oko 14 posto, na rekordno niske razine, nakon što je banka izvijestila da postoje slabosti u njezinim financijskim izvješćima za protekle godine, a najveći investitor u banci Saudi National Bank objavio da ne može pružiti nikakvu daljnju financijsku pomoć švicarskoj banci.
To je, zajedno s kolapsom SVB-a krajem prošloga tjedna, izazvalo špekulacije o tome koje bi još europske i američke banke mogle biti u problemima, pa se bankarski sektor ponovno našao pod pritiskom.
No, problemi banaka podržavaju špekulacije da bi središnje banke, u prvom redu američki Fed, mogle usporiti tempo povećanja kamata dok se situacija ne smiri.
Neki analitičari smatraju da je agresivno povećanje kamata Feda prošle godine moglo izazvati pukotine u financijskom sustavu.
„Fed je lani proveo najagresivnije zaoštravanje monetarne politike još od 1980.-ih godina i mislim da mu sadašnja zbivanja na tržištu otvaraju mogućnost za stanku”, kaže Jack Ablin, direktor u tvrtki Cresset Capital.
Još prošloga tjedna očekivalo se da će Fed na sjednici u ožujku povećati kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, no sada mnogi smatraju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, a neki da Fed uopće neće podići kamate ovoga mjeseca.
Tomu u prilog idu i izvješća o popuštanju inflacijskih pritisaka u SAD-u.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu