Dio postojećih dužnika po kreditima u Srbiji sa strepnjom očekuje ovotjednu sjednicu Narodne banke Srbije (NBS), ali i sjednicu Europske središnje banke (ECB) zakazanu za idući tjedan. Naime, na obje ove sjednice očekuje se dodatno povećanje referentne kamatne stope što će izravno dodatno poskupiti kredite u Srbiji. Da je situacija za neke dužnike već pomalo alarmantna, govori i podatak da je kamata na gotovinske plasmane krajem prošle godine bila značajno iznad 10 posto.

Danas sjednica

Kako piše Politika, prosječna cijena zaduživanja za gotovinske kredite krajem prošle godine popela se na čak 12,5 posto. No, dužnici mogu očekivati novo poskupljenje novca, jer NBS danas odlučuje o novom povećanju referentne kamate koja je signal za visinu ostalih kamata na bankarskom tržištu. Uz gotovinske dinarske kredite, najtraženiji su u Srbiji i stambeni krediti s valutnom klauzulom u eurima. U njihovom slučaju prosječna kamatna stopa za novi kredit krajem 2022. iznosila je 4,7 posto. I u ovom slučaju očekuje se dalji rast, jer je Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, najavila da će kamatne stope najvjerovatnije biti podignute za 50 baznih bodova radi daljnjeg obuzdavanja inflacije.

Statistika NBS-a pokazuje da je sve to počelo utjecati na usporavanje kreditiranja. Krediti stanovništvu u četvrtom su kvartalu povećani za 0,2 posto, odnosno 2,9 milijardi dinara (24,7 milijuna eura), uz pad dinarskih i nastavak rasta devizno indeksiranih zajmova. Za rast kredita zaslužni su stambeni plasmani, koji su povećani za 9,9 milijardi dinara (84,4 milijuna eura), a njihov međugodišnji rast je, i pored usporavanja, i dalje bio dvoznamenkast i iznosio je 10,6 posto. Pored stambenih kredita, povećan je i plasman potrošačkih zajmova (0,3 milijarde dinara), dok su ostale kategorije kredita stanovništvu bile u padu.

Najizraženiji pad imali su gotovinski krediti (4,5 milijarde dinara) i zaduženja po transakcijskim računima, a to su većinom tekući računi i dopušteni minus od 1,6 milijardi dinara. Na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu iznosio je 85,4 milijarde dinara (728 milijuna eura), ili 6,3 posto. Taj rast zasluga je stambenih kredita, koji su povećani za 55,8 milijardi dinara, a slijede gotovinski krediti s rastom od 28,6 milijardi dinara.

Produženje mjera

Povećanje kamatnih stopa motivira sve više klijenata banaka u Srbiji na fiksiranje kamatne stope prilikom uzimanja kredita. Tako je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu 24 posto dužnika prilikom uzimanja stambenog kredita odlučilo uzeti plasman s fiksnom kamatom. Udjel ovih dužnika raste posljednjih mjeseci kako raste euribor. U strukturi dinarskih kredita stanovništvu, 61 posto kredita odobreno je po fiksnoj kamatnoj stopi. Kako bi ublažila potencijalni udar na dužnike zbog rasta kamata, tamošnja središnja banka produžila je trajanje mjera donijetih 2020. godine. Imajući u vidu rast kamatnih stopa, NBS je u prosincu 2022. dopunila postojeću regulativu, kojom omogućava bankama restrukturiranje potraživanja od dužnika koji se suočavaju s problemima u otplati. Tako je za gotovinske i potrošačke kredite omogućeno produženje roka otplate do devet godina, a za kredite za kupnju automobila do 11 godina. Pored toga, banke će i 2023. moći dužnicima produžiti rok otplate stambenog kredita za najviše pet godina.