Pekarsko-mlinska industrija ušla je u otvoreni rat s Vladom Sjeverne Makedonije nakon najave zamrzavanja cijene kruha na 33 denara, za koju smatraju da je donesena jednostrano, bez konzultacija s proizvođačima.

Prijete obustavom proizvodnje čim odluka o zamrzavanju cijena postane službena i neće iznijeti kruh na tržište jer zamrzavanje cijene za njih znači zatvaranje tvrtki, piše Nova Makedonija.

Goran Gjorgjievski, predsjednik Poljoprivredne komore pri Savezu gospodarskih komora Makedonije i vlasnik pekare “Special”, danas je odgovorio na optužbe ministra gospodarstva da neće dopustiti ratno profiterstvo i da će zamrznuti cijenu kruha jer su samo neke pekare snizile cijene.

Zatvaranje tvrtki
Čuli smo neke uvredljive riječi, da smo ratni profiteri, na to možemo odgovoriti – to su boljševičke metode. Jednostavno treba ponovno razgovarati, realno sagledati parametre jer, vjerujte, jednoglasno su svi veliki proizvođači u Makedoniji odredili i rekli da će se doslovno zatvoriti.

Tvrtke bi trebale plaćati da država ispunjava svoju socijalnu funkciju – rekao je Gjorgjievski. Detaljno je objasnio kako formiraju cijenu kruha kako bi dokazao da je 25 denara po kilogramu pšenice samo jedan od mnogih segmenata koji na nju utječu.

– 40-45 posto je trošak materijala, ne samo žitarica nego i kvasca, soli itd, 30-35 posto je radna snaga, deset posto je energija, a 15 posto su ostali troškovi, poput kredita, ambalaže, leasinga i slično.

Znate li da je u ovom trenutku radnici masovno odlaze raditi u zapadne zemlje, znate li da to utječe na visoke cijene radne snage? Samo 10 posto je subvencija za struju. Za prijevoz kruha služi kombi, koji troši gorivo. Većina pekara koristi gorivo u procesu proizvodnje, a ne struju – rekao je Gjorgjievski.

Iskustva susjeda
Prema njegovim riječima, Makedonija bi trebala koristiti iskustva zemalja u okruženju kako bi uspostavila održivu cijenu kruha.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U Srbiji kao uspješan model postoji fiksna cijena kruha, ali država daje brašno iz robnih rezervi, a u Bugarskoj pola bruto plaće financira država, a drugu polovicu poduzeća.