Tvrtke iz Srbije koje izvoze sirovine, komponente i poluproizvode na njemačko tržište morat će se prilagoditi žele li i dalje izvoziti u tu zemlju. Njemačka je donijela zakon o dužnoj pažnji u opskrbnom lancu, pa će svi izvoznici morati poštivati ​​ljudska prava i ispunjavati ekološke kriterije za proizvodnju i transport.

Od ove godine bakar, aluminij i druge sirovine moći će se izvoziti u Njemačku samo prema novim pravilima koja propisuje tamošnji zakon. Oko 3.000 tvrtki iz Srbije pogođeno je novom uredbom.

Novi standardi
Ovaj zakon prvenstveno propisuje uspostavu upravljanja rizicima. Njemačka tvrtka treba izraditi procjenu rizika i redovito izrađivati ​​izvješća o napretku, a ta se izvješća zatim objavljuju.

U tom prvom području koje se odnosi na ljudska prava, gdje je riječ o borbi protiv diskriminacije, protiv ropskog rada djece, o borbi protiv zabrane udruživanja i nekim drugim propisima, za očekivati ​​je da neće biti tolikog utjecaja na naše tvrtki, koje bi mogle osjetiti veći utjecaj u ovoj oblasti vezanoj uz ekologiju – kaže Milica Milosavljević, urednica portala Pluton Logistics.

Oni u opskrbnom lancu morat će zadovoljiti standarde u pogledu zagađujućih tvari, upotrebe žive i prekograničnog kretanja otpada i njegovog odlaganja. Zasad nema onih koji bi zamjerili nova pravila.

Tanja Lindell iz Privredne komore Srbije (PKS) napominje da je ovaj zakon uvod u europsku direktivu o kojoj se već govori i čije se uvođenje očekuje. Bit će stroži i uključivat će više propisa i zahtjeva od samog njemačkog zakona.

Tvrtke se polako raspituju i u principu se očekuje da dobiju kontakte od njemačkih partnera i tek onda vide što se očekuje i u kojoj mjeri im se prenosi – objašnjava Tanja Lindell. U Njemačkoj se za sada ovaj zakon odnosi samo na tvrtke s više od 3000 zaposlenih, ali će se taj kriterij smanjiti.

Očekivanja izvoznika su da će oni biti manje pogođeni ove godine i da će tek sljedeće godine, kada se ta granica spusti i za njemačke tvrtke, biti veći udar na naše tvrtke. Prema podacima PKS, 3000 tvrtki izvozi u Njemačku, s tim da neke izvoze gotove proizvode i na njih se ovaj zakon ne odnosi – objašnjava Milica Milosavljević.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Nova pravila ne bi trebala stvarati velike probleme, kažu u PKS, gdje svoje članove već obavještavaju o novim pravilima, a središte odgovornih poduzetnika trebalo bi početi s radom od ožujka.

Naravno, ova prva godina samo je procjena postojećeg stanja i tvrtke će imati određeno razdoblje da se obvežu pridržavati se tih pravila i ispoštovati sve što se od njih traži u skladu sa svojim planom implementacije i unapređenja proizvodnje.

Uvođenjem novih propisa u Njemačkoj i drugim europskim zemljama ekološka regulativa u proizvodnji i transportu trebala bi dobiti na važnosti, zbog čega bi željeznički promet kao zeleniji oblik prijevoza trebao imati primat od kamionskog – kaže Tanja Lindell.

Njemačka je glavni vanjskotrgovinski partner Srbije, godišnja razmjena je 8,2 do 8,3 milijarde eura, a profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović smatra da je važno ostati na tom mjestu.

Rast cijena
Profesor ističe da smo promijenili ekonomski model i da smo shvatili da samo proizvodnjom možemo povećati izvoz, a ne sumnja da će se novim pravilima prilagoditi i tvrtke koje posluju u Srbiji.

Nisam siguran koji je sada trenutak za ovako kruta pravila. Dobra stvar je što smo posljednjih godina proširili proizvodnju i strane investicije koje su ovdje došle ušle su u globalne, a posebno u njemačke opskrbne lance.

To je dobro za nas, ali s druge strane nosi i takve opasnosti, da se može dogoditi da netko ispadne iz opskrbnog lanca ako ne poštuje nekakvu ekološku taksu i odmah imamo probleme – kaže profesor. Kaže da je teško generalno reći koliko će trebati tvrtkama da se prilagode novim propisima, ali da je sigurno da će sve poskupjeti i da će rasti troškovi poslovanja te da je pitanje kako ćemo bit će prihvaćeni na njemačkom tržištu, jer tamo cijene roba moraju rasti.

Nije loše što su naše tvrtke disciplinirane, ali to su uglavnom njemačke tvrtke koje ovdje rade i tamo isporučuju robu. Broj ljudi koji rade u Srbiji u njemačkim kompanijama je oko 78.000 radnika, a očekuje se da će ih 2024. biti 100.000 – kaže Aćimović.