Svi moraju raditi do 67

Ne. Standardna dob za odlazak u mirovinu od 67 godina odnosi se samo na one rođene 1964. ili kasnije. Za one koji su rođeni prije tog datuma, dobna granica se postupno povećava sa 65 na 67 godina, piše Fenix Magazin.

Ako ste 45 godina uplaćivali u mirovinski fond, možete u mirovinu sa 63 godine bez ikakvih odbitaka

Nije sasvim točno. Tko je 45 godina uplaćivao doprinose u sustav mirovinskog osiguranja, ima pravo na starosnu mirovinu bez odbitka za osobe s posebno dugim godinama osiguranja, ali tek nakon navršene odgovarajuće starosne granice. Ovisno o godini u kojoj je osiguranik rođen, to je između 63. i 65. godine.

U 2012. godini počela se povećavati dobna granica za odlazak u mirovinu. Tijekom postupnog povećanja dobi za odlazak u mirovinu u zakonskom mirovinskom osiguranju (“mirovina sa 67 godina”), ove će se godine za još mjesec dana povećati dobne granice. Osiguranici koji su rođeni 1956. ili 1957. godine i za koje ne vrijede propisi o zaštiti tajnosti, standardnu dob za odlazak u mirovinu dostižu sa 65 godina i deset mjeseci ili sa 65 godina i jedanaest mjeseci.

uživa štedjeti

Umirovljenik godišnje uštedi 4000 eura. Njegova kreativnost mogla bi vas iznenaditi

rad u inozemstvu

Gotovo 100.000 Hrvata prima njemačke mirovine, evo koliko iznose i zašto su prošli bolje oni koji tamo žive

Za sljedeće rodne skupine standardna dob za umirovljenje u početku se povećava za još jedan mjesec; Od 2024. godine dobna granica se podiže za po 2 mjeseca, počevši od onih rođenih 1959. godine. Za osiguranike rođene 1964. godine ili kasnije vrijedi standardna dob za odlazak u mirovinu od 67 godina.

Ako od posla ostvarujete dodatne prihode, mirovina će vam biti smanjena

Obično ne više. Do sada je onaj tko ranije ide u mirovinu i nešto dodatno zaradi morao paziti da ne prijeđe određene granice – inače bi mu mirovina bila smanjena. Ovo ograničenje dodatnog dohotka u potpunosti je ukinuto 2023. Ako odete u mirovinu sa 63 godine, sada uz mirovinu možete zarađivati koliko god želite. Uredba se odnosi na osobe koje odlaze u mirovinu s 35 godina staža doprinosa, ali još nisu dosegle standardnu dob za umirovljenje.

Tijekom posljednje dvije koronske godine granica dodatnih primanja za prijevremenu mirovinu bila je znatno viša nego prethodnih godina. Umjesto 6.300 eura prijevremeni umirovljenici mogli su zarađivati do 46.060 eura godišnje. Potpunim ukidanjem ograničenja dodatnih primanja zakonodavac se želi suzbiti manjak kvalificiranih radnika i učiniti prijelaz iz radnog vijeka u mirovinu fleksibilnijim. Dodatnog ograničenja primanja kada se dostigne redovna starosna mirovina nije bilo i nema.

No, ograničenje dohotka nije ukinuto za sve one koji primaju punu ili djelomičnu invalidsku mirovinu. No, za invalidske umirovljenike povećat će se granica dodatne zarade. Uz punu invalidsku mirovinu ona je ove godine podignuta s dosadašnjih 6.300 eura na 17.272,50 eura. Svima koji su samo djelomično invalidi mirovinsko osiguranje mora individualno izračunati granicu dodatnog dohotka. Do sada je, međutim, limit iznosio najmanje 15.989,40 eura godišnje. Ta je vrijednost porasla 2023. više nego dvostruko na 34.545 eura.

U slučaju prijevremenog umirovljenja, odbici prestaju kada se ostvari redovita starosna mirovina

Nažalost ne. Tko želi ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike ili starosnu mirovinu za teške invalide prije navršene redovne starosne dobi mora prihvatiti odbitak od 0,3 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja. Tko danas ima 55 godina, a želi u mirovinu sa 63 godine, mirovine se smanjuju za 14,4 posto. Međutim, ove odbitke mogu u cijelosti ili djelomično nadoknaditi osiguranici stariji od 50 godina, ako mogu dokazati najmanje 35 godina mirovinskog osiguranja kada planiraju otići u mirovinu, uključujući vrijeme čuvanja djece i školovanje, posebnim uplatama u mirovinski fond.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Međutim, prijevremena mirovina moguća je samo za one koji su skupili 35 godina osiguranja. Oni koji ne primaju mirovinu dok ne navrše standardnu starosnu mirovinu sa 65 ili 67 godina. Također treba imati na umu da će smanjenje mirovine trajati doživotno. Ne nestaje čim osiguranici navrše redovnu dob za odlazak u mirovinu. Postoje samo iznimke za osobe s teškim invaliditetom.

Kako s tim živjeti

Imamo eksploziju korisnika najnižih mirovina

Ali ipak: ako imate minimalni staž osiguranja od 45 godina, ne morate nužno čekati da dostignete standardnu starosnu mirovinu da biste otišli u mirovinu bez odbitka. Ova skupina ljudi sebe naziva “posebno dugotrajnim osiguranicima”.

Za visinu mirovine posebno su važne posljednje godine uplate prije mirovine

Ne. Visina mirovine ne ovisi o uplatama u posljednjih nekoliko godina rada, već proizlazi iz cijelog staža osiguranja. Samo kada se najveća primanja ostvaruju u posljednjih nekoliko godina prije mirovine, ta vremena osiguravaju posebno visok porast mirovina.

Mirovina je automatska

Ne. Prvo morate podnijeti zahtjev za mirovinu. Važno je to učiniti na vrijeme. Zahtjev treba zaprimiti mirovinsko osiguranje tri mjeseca prije željenog datuma. Ako u tijeku osiguranja još ima nedorečenih trenutaka, bolje malo prije. Važno je znati: Zakonska mirovina može se podnijeti unatrag do tri mjeseca. Svatko tko kasni trpi financijske gubitke, jer isplata tada počinje kasnije i bez nadoplate.

Obrasci zahtjeva dostupni su u savjetovalištima ili općinskim upravama. Prijavu je moguće i zatražiti.

Ako se ne želite sami mučiti kroz brdo papira ili se želite unaprijed informirati, besplatnu pomoć možete dobiti u jednom od savjetovališta ili putem web stranice deutsche-Rentenversicherung.de. Termin možete zakazati na broj telefona 0800/10004800. Na razgovor je potrebno donijeti osobnu iskaznicu, porezni broj i podatke o zdravstvenom osiguranju.

Druga mogućnost su usluge besplatnog mirovinskog savjetnika. Pomaže razjasniti nedostatke i ispravno ispuniti zahtjev ili provjeriti postoji li mogućnost povećanja mirovine ili uopće njezinog osiguranja uplatom dobrovoljnih doprinosa.

Starosna mirovina supružnika uračunava se u vašu starosnu mirovinu

To nije istina. Starosna mirovina supružnika ne prebija se u vašu vlastitu mirovinu. Postoje samo iznimke u slučaju prava na mirovinu prema Zakonu o inozemnim mirovinama, piše Fenix Magazin.

Mirovina mora biti u potpunosti oporezovana

Ne još. Oni koji su otišli u mirovinu 2022. plaćaju porez na 82 posto mirovine. Za nove umirovljenike koji stižu 2023. oporezivi dio mirovine povećan je na 83 posto. To znači da samo 17 posto prve pune bruto godišnje mirovine ostaje neoporezivo. Sve će mirovine počevši od 2040. ili kasnije biti oporezive 100 posto. U slučaju postojećih mirovina ostaje fiksni neoporezivi iznos mirovine. Od 2005. godine umirovljenici moraju plaćati porez na dio svojih mirovina. Od tada se neoporezivi iznos godišnje smanjuje.

Neoporezivi su samo oni čija je mirovina niža od osnovne naknade od 10.908 eura za samce (dvostruko više za bračne parove). Pozadina dinamičkog oporezivanja mirovina je pretvorba oporezivanja. To znači da se doprinosi za mirovinsko osiguranje mogu odbijati od poreza tijekom radnog vijeka, a mirovina se mora oporezivati u fazi isplate.

Ženama se dopušta odlazak u mirovinu sa 60 godina

To je bilo jednom. To se odnosilo samo na žene rođene prije 1. siječnja 1952. – i to samo ako su nakon 40. rođendana uplaćivale obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje više od deset godina.

Muževi nemaju pravo na udovičku mirovinu

Točnije, primaju udovsku ili obiteljsku mirovinu. One postoje pod određenim uvjetima. Preminuli je partner morao uplaćivati mirovinu najmanje pet godina, a brak ili registrirano partnerstvo postojali su najmanje godinu dana, kako objašnjava njemačka udruga mirovinskog osiguranja.

Međutim, ako se brak sklapa samo kako bi se partneru osigurala mirovina, mirovinsko osiguranje obično odbija isplatu jer se može pretpostaviti takozvani “brak za uzdržavanje” . U tom slučaju ne postoji pravo na udovičku ili udovsku mirovinu.

Ali postoje i iznimke od zahtjeva koji moraju biti ispunjeni: ako supružnik umre, na primjer, u nesreći, kao posljedica iznenadne bolesti, ili ako postoji zajedničko malodobno dijete, obitelj ima pravo na mirovinu pa makar brak bio i kraći.

Ako se brak uzdržavanja može isključiti, a preminuli supružnik ispunio je takozvano razdoblje čekanja, ništa ne smeta da se mirovina za udovce ili udovice odobri na temelju zahtjeva. Razlikuju se mala i velika udovička mirovina.

Podjela mirovina nakon razvoda je konačna

Samo djelomično točno. Ako brak propadne, počinje velika aritmetika. Osim eventualnih troškova uzdržavanja i podjele materijalnih dobara stečenih u braku, obično je potrebno uskladiti mirovinu. Osim ako to nije izričito isključeno. Ako to nije slučaj, sva mirovinska prava stečena tijekom braka podijelit će se na jednake dijelove između dva supružnika i međusobno prebiti na obiteljskom sudu. To se odnosi i na zakonsko i na privatno mirovinsko osiguranje, mirovinske programe poduzeća i mirovinska prava državnih službenika.

Mirovina osiguranika koja je smanjena zbog izjednačavanja mirovina može se isplatiti i u cijelosti: ako bivši bračni drug čija su se mirovinska prava povećala izjednačenjem mirovine umre, mirovina obveznika izjednačenja može se isplatiti u cijelosti. Preduvjet je da umrli nije primao povećanu mirovinu dulje od tri godine kao posljedicu izjednačenja mirovina. Usklađivanje mirovine moguće je tek od sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, zbog čega treba paziti da se što prije podnese zahtjev nadležnom mirovinskom osiguranju odnosno davatelju mirovine.

A ako je brak trajao samo tri godine ili manje, do izjednačavanja mirovine dolazi samo ako se jedan ili oba bivša partnera obrate obiteljskom sudu. Ako su prava bivšeg partnera pretežno jednake vrijednosti ili ako su prava pojedinačna, beznačajna, obiteljski sud neće rješavati stvar. Ali čak i u slučaju grubog lošeg ponašanja od strane supružnika, obično nema naknade.

U načelu, međutim, bračni parovi također mogu sami organizirati svoje mirovine u slučaju razvoda. Da bi bili valjani na sudu, oni moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika. Na taj se način može potpuno isključiti i izjednačavanje mirovina.

Naknada za rehabilitaciju dovodi do smanjenja kasnije mirovine

Ne. Mjera rehabilitacije ne umanjuje kasniju mirovinu. Tijekom rehabilitacije obično se uplaćuju obvezni doprinosi za mirovinsko osiguranje koji povećavaju kasniju mirovinu. Osim toga, uspješna rehabilitacija u pravilu dovodi do dužeg zaposlenja, a time i do veće mirovine.

Pripravnici imaju zaštitu od smanjene sposobnosti zarađivanja tek nakon pet godina

Za mlade stručnjake postoje posebni propisi u pogledu mirovine zbog smanjene sposobnosti zarađivanja: pripravnici su od prvog dana obuhvaćeni zakonskim mirovinskim osiguranjem u slučaju nezgode na radu ili profesionalne bolesti. Međutim, svi ostali zaposlenici moraju biti osigurani kod njemačkog mirovinskog osiguranja najmanje pet godina prije početka smanjenja sposobnosti zarađivanja, piše Fenix Magazin.