Sa zasjedanja Vijeća EU (10. veljače) poslan je signal da je nužno pojednostaviti pravila povlačenja novca iz EU fondova za zelenu energiju te više alocirati u privatni sektor. Ističe se kako snažna orijentacija na javne investicije usporava europsku zelenu tranziciju. To bi vodilo efikasnijoj preraspodjeli 165 milijardi eura iz EU fondova nove generacije namijenjenih za zelenu tranziciju. Uz državne garancije za koje je u programu InvestEU osigurano 26 milijardi eura ukupna svota raspoloživa za potporu investicije u zelenu transformaciju iznosi čak 192 milijarde eura ili 1,2% BDP-a na razini EU, piše Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji FOKUS tjedna.

“Procjenjuje se da EU fondovi nove generacije već u prvim godinama doprinose rastu BDP-a 1,5 postotnih bodova. Priljev EU fondova u Hrvatsku mogao bi kulminirati tijekom 2023.-2026. godine na razini 5-6% BDP-a, što je financijska injekcija kakvu još nismo vidjeli. Nažalost, alokacija privatnom sektoru u financijskoj omotnici 2021.-2027. je niža no u prethodnoj financijskoj perspektivi, što negativno doprinosi rastu produktivnosti”, upozorava Stojić.

Kako objašnjava, za razliku od javnih projekata u kojima EU komponenta potpuno pokriva investiciju, privatni sektor obično koristi EU komponentu na razini od 40-60% ukupne investicije, dok ostatak sufinancira, što povećava ukupni investicijski potencijal. “Također privatni sektor prijavljuje tri do četiri puta više projekata u odnosu na raspoloživa sredstva, što pozitivno utječe na kvalitetu alokacije”, kaže glavni ekonomist HUP-a.

Ističe i da su u okviru NPOO-a, dva najveća natječaja za grantove objavljena prošle godine i to za energetski-intenzivna poduzeća te turistički sektor. “Dok je natječaj na inicijativu HUP-a produljen do kraja veljače i obuhvaća širok opseg poduzeća, natječaj za industriju imao je mali broj prijava unatoč velikom inicijalnom interesu za ‘zelena’ ulaganja. Zbog kompleksnih natječajnih uvjeta, Hrvatska je propustila priliku da brojne investicije u visokoj fazi pripremnosti već započnu. Omotnica natječaja vjerojatno neće biti potrošena, stoga tijekom 2023. godine, očekujemo ponavljanje natječaja, što znači novi gubitak vremena i novca za prijavitelje i državu”, ističe Stojić u FOKUSU tjedna.

No, kako kaže, budući da ambicije zelene tranzicije jačaju te da EU prepoznaje potrebu jačanja investicija privatnog sektora, Hrvatskoj se nudi prilika za popravni ispit, odnosno iskorak u investicijama u smjeru energetske učinkovitosti i samodostatnosti, neovisno o sektoru iz kojeg dolaze.

“Pored fleksibilnijih uvjeta natječaja, imperativ je na kreiranju više financijskih instrumenata (kroz HBOR i druge aktere) s komponentom bespovratnih sredstava (grantova), što svakako podrazumijeva jačanje kapaciteta za upravljanje rizicima u procesu. Sve ovo dobiva na važnosti u okruženju rastućih kamatnih stopa u euro području nakon iznimno dugog razdoblja rekordno niskih kamatnih stopa”, ističe Stojić.