Ukupno 480 velikih infrastrukturnih projekata, uključujući izgradnju cesta, bolnica i dugo očekivane zračne luke Kastelli, ušlo je u ambiciozan plan Vlade Grčke za razvoj Krete, najvećeg otoka u zemlji.

Razvojni plan Krete 2030., vrijedan je ukupno 7,7 milijardi eura, predstavio je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis prošlog tjedna, a sastoji se od radova usmjerenih na razvoj modernih mreža i infrastrukture, nadogradnju poljoprivredne proizvodnje i zelenu tranziciju, provedbu ulaganja koja će stvoriti dodanu vrijednost u sektorima poput kulture, istraživanja i inovacija te poboljšanje kvalitete života stanovnika otoka.

Vjetar u jedra turizmu
Mitsotakis je izjavio da će plan imati zahtjevan raspored i pratit će ga niz studija, no za sve su osigurana sredstva, kao i agencije koje će ga provesti. Istaknuo je da je mnogo toga iz plana već provedeno, uz uvjerenje da je sve izvedivo do predviđenog roka.

Regionalni guverner Krete Stavros Arnaoutakis pojasnio je da razvoj otoka do 2030. godine uključuje novu zračnu luku, sigurnu cestovnu mrežu i energetsku učinkovitost, te predviđa Kretu kao uzornu regiju u Europi i na Mediteranu, te odredište održivog i kvalitetnog razvoja za sve stanovnike.

Jedan od ključnih infrastrukturnih projekata koji će se provesti u okviru plana Kreta 2030. je dovršetak sjeverne cestovne osi i periferne mreže prometnica, uz nadogradnju otočnih luka i marina, vodovodne i sanitarne radove i povećanje povezanost zračnim i pomorskim putem. Taj dio vrijedan je 3,7 milijardi eura i izravno će pomoći razvoju turizma.

Usto, 2,33 milijarde eura bit će usmjereno u povezivanje Krete s kopnenom energetskom mrežom, kao i u niz projekata navodnjavanja i opskrbe vodom, inicijative za gospodarenje otpadom i intervencije u urbanom planiranju.

Plan Kreta 2030. također predviđa jačanje investicijske aktivnosti na otoku. Za to će grčka Vlada izdvojiti 191 milijun eura za modernizaciju istraživačkih objekata u Grčkom Centru za istraživanje mora (HCMR) i Centru za tehnološka istraživanja na Kreti, kao i za nadogradnju muzeja i arheoloških te povijesnih lokacija. Na kraju, planom je predviđeno 938 milijuna eura za ulaganja u obrazovanje, javno zdravstvo i sport.

Ulaganja u turizam na razini čitave zemlje također su vezana uz postizanje održivosti, provedbu infrastrukturnih radova i produljenje turističke sezone. Fokus u ovoj godini će im biti projekti iz alternativnih oblika turizma, brige za okoliš, kružnog gospodarstva, alternativnih izvora energije, upravljanja vodnim resursima, zaštite biološke raznolikosti, ali i promicanja kulturne baštine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U grčkom Ministarstvu turizma jako se trude postići da se Grčka profilira kao vodeća 12-mjesečna destinacija, i s tim ciljem su već lani predstavili nove manje poznate destinacije, otvorili se novim tržištima, doprli do putnika koji troše više novca i promovirali odmore u gradovima.

Cjelogodišnja destinacija
Investicijske aktivnosti u čitavoj Grčkoj trebale bi se ubrzati ove i sljedeće godine, a grčki ministar financija Christos Staikouras rekao je sredinom siječnja da će stopa rasta u Grčkoj biti trostruka u usporedbi s ostatkom Europe.

“Grčka će i dalje trpjeti posljedice globalne krize na gospodarstvo, no bit će bolja nego Europa i neće pasti u recesiju, za razliku od polovice Europe”, rekao je Staikouras, koji ističe da će Grčku iznad vode održati upravo investicijska aktivnost, i to najvećim dijelom u turizmu.

a natječaj iz grčkog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti lani je predano gotovo 300 projekata ulaganja u iznosu od 10,53 milijarde eura, od čega se 167 projekata vrijednih 2,25 milijardi eura odnosi na mala i srednja poduzeća.