Građevinski sektor u 2023. dobio je nova pravila rada po kojima se gradilišta digitaliziraju, i to kroz uslugu Građevinski dnevnik.

Riječ je o e-usluzi Ministarstva prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine koja je u funkciji od 1. siječnja 2022., dok je od 1. siječnja 2023. stupila na snagu njena obavezna primjena.

Sve to sukladno Pravilniku o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera, pa nova usluga prema navodima nadležnog resora, dolazi kao velika pomoć ovlaštenim stručnim osobama i onima koji vode građenje, ali i investitorima.

Idealan za nove projekte
Napokon, svi oni, kako ističu, mogu digitalno pratiti proces građenja od prijave početka građenja do procesa tehničkog pregleda izgrađene građevine, tj. izdavanja uporabne dozvole. Naime, usluga je u potpunosti digitalizirana i omogućuje vođenje građevinskog dnevnika elektroničkim putem, a cilj joj je podizanje razine kvalitete građenja te povećanje dostupnosti kvalitetnih informacija na jednom mjestu.

Projekt razvoja usluge vrijedne 4,85 milijuna kuna financiran je europskim sredstvima, a koristit će je oko 30.000 stručnih osoba. U Ministarstvu dodaju i da, što se rada u eGrađevinskom dnevniku tiče, za sada nemaju prijavljenih poteškoća u funkcionalnostima sustava.

Povezan s Finom i Poreznom
Očekivanja na liniji ‘manje papirologije, a više struke’ iznosi Mirko Habijanec, predsjednik Uprave jedne od najvećih građevinskih tvrtki, križevačkog Radnika. Otkriva da su u tijeku pregovori oko novih poslova s investitorima u realnom sektoru, npr. u turizmu vezano za renovacije hotela, ali i za nove projekte.

Posrijedi je po njemu novi korak u cilju unaprjeđenja rada građevinskog sektora, a kao konkretna pomoć doći će, kaže, do punog izražaja u novim investicijskim projektima. Napredovanje procesa gradnje u sljedećoj fazi, smatra, mogu pospješiti i javni naručitelji “ako se kao i privatni investitori odluče na primjenu uzanci kod ugovora o građenju kao optimalni model”.

Sam modul povezan je s već razvijenim modulima iz Informacijskog sustava prostornog uređenja – ISPU, kao što je eDozvola, tako da se podaci upisani u prijavu početka građenja koja nastaje u eDozvoli povlače u eGrađevinski dnevnik.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pokreće ga nadzorni inženjer na temelju tih podataka, koji unosi podatke o svim ostalim sudionicima u građenju (izvođač, ostali stručni nadzori, projektantski nadzor, geodet itd.) i otvara dnevnik. Vodi ga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova.

Kroz ovaj modul omogućen je pristup OIB-u i Obrtnom registru što pojednostavljuje postupak provjere evidencije pravnih i fizičkih osoba koji su sudionici u gradnji, a sustav je povezan i s Finom i Poreznom upravom.

U razvoju procesa izrade sudjelovale su strukovne komore arhitekata te inženjera građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike i geodeta – sve su omogućile dostupnost podataka iz njihovih baza upisnika, imenika i evidencija, ali i HGK i HOK.

U suradnji sa svim komorama u 2022. održane su mnogobrojne edukacije o primjeni eGrađevinskog dnevnika, a organizirana edukacija svih korisnika nastavlja se i u 2023., što znači da slijedi uhodovanje.