Izjednačavanje prihoda od članarina s prihodima od komercijalnih aktivnosti jedan je od ciljeva HGK u razdoblju od 2023. do 2026., nakon što je od travnja ukinuta obveza plaćanja članarine za 96% hrvatskih tvrtki.

Na jučerašnjoj Skupštini članica utvrđeno je da su prihodi s tog osnova ove godine smanjeni 35%, te ih plaća oko 5100 srednjih i velikih tvrtki, uz dobrovoljne članarine koje su odabrali plaćati mali poduzetnici.

U 2023., prema usvojenom financijskom planu, računa se na prihode od ukupno 24,8 milijuna eura, a na toj razini predviđeni su i rashodi, pa bi HGK godinu trebao završiti s 2700 eura u plusu. Udio prihoda od članarina trebali bi biti oko 70 posto.

Individualiziran pristup
Usvajajući novu višegodišnju strategiju, HGK se osvrnuo i na prethodno razdoblje, u kojemu je među prioritetima bilo i povećanje razine prihoda koji nisu povezani s članarinama, a konstatirano je da pojedini ciljevi nisu realizirani zbog razloga koji su izvan utjecaja HGK, posebice preuzimanje vođenja registra trgovačkog suda i sudjelovanje u provođenju dualnog sustava obrazovanja.

Fokus u narednom razdoblju predsjednik HGK Luka Burilović vidi u održivom razvoju i zelenoj tranziciji, te digitalnoj transformaciji i konkurentnosti ljudskih potencijala. Trenutno HGK ima 43 udruženja i devet zajednica, a velik broj članica koristi i samostalno određene usluge, zbog čega daljnji naglasak HGK namjerava dati povećanju broja usluga i kvalitete na individualnoj razini.

”Nužno je izvrsno poznavanje svake članice, odnosno pažljivo evidentiranje svakog kontakta koji osigurava nove informacije o potrebama i ponašanju članica i drugih korisnika usluga. Svaki djelatnik HGK je ‘lovac’ na podatke, koji postaju osnovni element nove usluge, a ključni proizvodni proces je pretvaranje podataka u korisne informacije i aplikacije”, stoji u novoj Strategiji HGK, kojemu će i dalje sajmovi i internacionalizacija ostati jedna od glavnih područja djelovanja, s tim da će se, s obzirom na manji prihod od članarina, uvesti gornja granica sufinanciranja koju tvrtka može primiti, a ona će ovisiti o uplaćenim članarinama.

Promijenit će se dosadašnji koncept sajmova i delegacija, veća pozornost posvetit će se uslugama istraživanja pojedinih tržišta i detektiranja potencijalnih partnera. Kvalitetnijim pristupom članicama računa se na pridobivanje većeg broja dobrovoljnih članica iz redova onih koji su oslobođeni plaćanja, te prodaje pojedinačnih usluga nečlanicama, prvenstveno obrtnicima i fizičkim osobama, ali i javnim institucijama i stranim kompanijama.

Protiv prosječnosti
Osim jačanja usluga i njihove komercijalizacije, aktivnosti HGK želi usmjeriti i na pripremu i informiranje o EU fondovima, a što se razvoja gospodarstva tiče, konstatirano je da se dosadašnji pristup HGK u raspravi o razvojnim temama nije pokazao efikasnim.

Intervju

Etika i odgovornost moraju ostati u ljudskim rukama

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Puno je energije utrošeno na rad određenih radnih skupina i odbora, koja se po ocjeni HGK, uglavnom “utopila” u prosječnost drugih sudionika. Stoga će se ubuduće više nastojati usmjeriti na nekoliko područja na kojima će biti dominantno aktivni na tržištu, kao što su ciljevi održivog razvoja, tržište rada ili rast cijena u građevinskom sektoru.

Jedna od novina u potpori članicama koju je najavio potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, jest priprema za proces uvođenja ESG-a u izvještavanju od 2023.

”ESG Akademija koju smo pokrenuli prvi je korak u tom smjeru. Vjerujem da će naše članice uz pomoć stručnih radionica Akademije, opremljene novim saznanjima i alatima, uspješno implementirati kriterije održivosti u poslovne procese”, rekao je Radoš.v