Turističko tržište u Hrvatskoj ne samo da se oporavilo od pandemije, već je maksimalno iskoristilo nove slobode bez restrikcija putovanja, ostvarivši rekordne rezultate koji u mnogočemu nadmašuju 2019. godinu.

No, iako turističke kompanije imaju puno razloga za zadovoljstvo u 2022., rast troškova uslijed inflacije i krize u Ukrajini i dalje je generalno nešto brži od rasta prihoda, što smanjuje profitabilnost poslovanja, iako i tu ima iznimaka. Rast troškova osoblja, iako zamjetan u cijelom sektoru, pritom je manji problem jer je dobrim dijelom rezultat većeg obima posla, što su svi priželjkivali.

Veću potražnju i rast udjela individualnih gostiju hotelske kuće dobro su iskoristile, podigavši cijene usluga i po dvoznamenkastim stopama. No, rast cijena bio je veći u ostatku sektora, ukazuju usporedne brojke fiskalizacije.

”Rezultati 21 turističke kompanije čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu za prvih devet mjeseci 2022. godine pokazuju da se turističko tržište u cijelosti oporavilo nakon pandemije, ali i da troškovi pod utjecajem inflacije rastu znatno brže od prihoda, smanjujući profitabilnost poslovanja.

Poslovni prihodi su, prvenstveno pod utjecajem povećanja cijena, porasli u odnosu na isto razdoblje 2021. godine za 45 posto, a u usporedbi s prvih devet mjeseci 2019. godine za 22 posto. Istodobno, poslovni rashodi rasli su po većoj stopi od rasta prihoda, 48 posto u odnosu na 2021. te 41 posto u odnosu na 2019.”, ističe konzultantica u turizmu Sanja Čižmar.

Njena analiza rezultata pokazala je da su troškovi osoblja rasli za 70 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., odnosno za 26% su veći u odnosu na isto razdoblje 2019. Inflatorni pritisci vidljivi su na enormnom rastu troškova sirovina i materijala, stopa rasta ove kategorije troškova je 89 posto u odnosu na 2021. godinu, te 45 posto u odnosu na 2019. godinu.

Stoga, kao posljedica znatno većeg rasta troškova u odnosu na prihode, udio EBITDA (zarada prije kamata, poreza i amortizacije) u ukupnom prihodu se smanjuje, za prvih devet mjeseci 2022. iznosi 42 posto u usporedbi s 50% udjela koji je ostvaren protekle godine, odnosno 45% prvih devet mjeseci 2019. Čižmar napominje da je ove usporedbe s 2019. godinom napravila na uzorku od samo 14 turističko-ugostiteljskih kompanija čije su dionice bile uvrštene na Burzu u 2019. i 2022., jer su u međuvremenu neke kompanije delistirane, a neke nove uvrštene.

Kao primjer može poslužiti prihodom najveća kompanija, Valamar Riviera koja je ostvarila rezultate koji potvrđuju oporavak, no ukazuju na značajan utjecaj nove krize na troškove poslovanja. Ostvareno je 2,32 milijarde kuna poslovnih prihoda koji su rasli za 14 posto u odnosu na 2019. godinu, prvenstveno kao rezultat povećanja prosječnih cijena od 19,5 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, značajno povećanje troškova spustili su EBITDA marginu za 2,3 postotna boda u odnosu na onu iz 2019. godine, pa je ostvarena stopa rasta operativne dobiti (prilagođena EBITDA) za prvih devet mjeseci znatno niža od rasta prihoda i iznosi 7,7 posto u odnosu na 2019. godinu.

Konzultantica u turizmu analizirala je poslovanje turističkih kompanija čije su dionice izlistane na ZSE-u/M. Habljak/PIXSELL

Izazovi, ali i dobre vijesti
U Valamaru su operativni troškovi prvih devet mjeseci porasli za 19 posto u odnosu na 2019. godinu, najviše zbog povećanja troškova energenata i ostalih troškova poslovanja pod utjecajem inflacije. Troškovi električne energije porasli su im za 89 milijuna kuna, dok su ostali troškovi porasli za ukupno 126 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu.

Najveći utjecaj na povećanje troškova ima trostruko povećanje cijene električne energije na 230 eura po MWh, zbog čega je skraćen rad smještajnih objekata u posezoni. Željko Kukurin, predsjednik uprave Valamara priznaje da su rastom cijena uspjeli amortizirati rast troškova.

”Rastom prihoda od 14 posto u odnosu na 2019. godinu Valamar Riviera ostvarila je puni oporavak od pandemijske krize. Kroz povećanje cijena usluga, prvenstveno cijene smještaja u premium segmentu, uspjeli smo amortizirati enormno povećanje troškova energenata te povećanje ostalih troškova poslovanja.

Pred nama je godina visoke neizvjesnosti i izazova energetske krize, inflacije, troška financiranja i geopolitičkih poremećaja, ali i dobrih vijesti kao što su ulazak u eurozonu i schengenski prostor. Turistički sektor treba se čim prije okrenuti pripremi naredne turističke sezone kako bi na vrijeme osigurali konkurentne uvjete poslovanja i održivi rast turizma,” kaže Kukurin.

Maistra ima sličnu priču, u prva tri kvartala imali su 1,4 milijarde kuna prihoda od prodaje, što je rast od 34 posto u odnosu na lani, te 21 posto više nego 2019. godine. U istom razdoblju međutim ostvareno je milijardu kuna poslovnih rashoda, a što je povećanje od 36 posto u odnosu na lanjsko razdoblje, a EBITDA od 610 milijuna kuna tek je za 7 posto veća nego lani te 10 posto iznad 2019.

Iznimka je doduše ove godine Plava laguna, čiji je rast dobiti za 46 posto u odnosu na lani veći od porasta poslovnih prihoda za 37 posto. Plava laguna ostvarila je prihode od 1,5 milijardu kuna, što je za 36 posto više nego lani, uz 4,9 milijuna noćenja, ili 37 posto više nego u 2021. godini. Grupa je premašila broj noćenja i za 2019. godinu, i to za 6,2 posto.

Rast troškova od 43 posto najviše se odnosi na rast troškova sirovina i materijala, a Grupa je ostvarila operativnu dobit na razini od 640 milijuna kuna. Izuzetak je i opatijska LRH, koja je na 52-postotan rast ukupnih prihoda imala rast EBITDA od 111 posto u odnosu na lani.

Stvarna slika
Unatoč ovim iznimkama, Sanja Čižmar ističe da rast prihoda u prosjeku treba staviti u kontekst porasta inflacije koja je od siječnja 2019. do rujna 2022. godine iznosila 18,9 posto, a od siječnja 2021. do rujna 2022. godine ona iznosi 16,9 posto.

”Navedene stope inflacije ukazuju da se poslovni prihod turističko-ugostiteljskih kompanija čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu u prvih devet mjeseci 2022. godine u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine realno povećao za 27,9 posto, a realno povećanje poslovnih prihoda u odnosu na 2019. iznosi samo 3,3 posto”, pojašnjava Čižmar.

Isto tako napominje doduše da su najveće hotelske kuće u ovoj godini imale manji rast cijena od ostatka sektora. Naime, iznos fiskaliziranih računa u sektoru turizma i ugostiteljstva za prvih devet mjeseci 2022. godine u odnosu na isto razdoblje 2021. godine povećan je za 54 posto, a u odnosu na isto razdoblje 2019. veći je za 38 posto.

S obzirom na to da su ove stope rasta veće u odnosu na povećanje poslovnih prihoda turističkih kompanija koje su uvrštene na Zagrebačku burzu, može se zaključiti da je u ostatku sektora rast cijena i prihoda bio veći nego u analiziranim kompanijama s burze.