Jučerašnja odluka ECB-a da po treći puta podigne referentnu cijenu novca zbog inflacije i signal da će to nastaviti raditi i dalje, svima koji otplaćuju kredite uz promjenjivu kamatu izgledno će narednih mjeseci donijeti rast mjesečnih obveza.

Hrvatska narodna banka upozorava da su najizloženiji oni kojima je kamata vezana uz euribor što bi, nastavi li on rasti u idućim godinama, dijelu građana mogao “znatno” povećati otplate. Stoga poručuju građanima da provjere opciju fiksiranja kamatne stope.

ISTRAŽIVANJE

U Zagrebu kvadrat stana dosegnuo prosječnih 2.500 eura, srećom postoji alternativa

Oko 76,5 građana imalo je oko 14,7 milijardi kuna neotplaćene glavnice (oko 11%) s kamatom vezanom uz euribor krajem prošle godine. Od toga je 42 tisuće otplaćivalo stambene kredite. Računica HNB-a pokazuje da bi u slučaju porasta euribora od 3 postotna boda za 28 posto kredita otplate porasle više od 20%, godišnje u prosjeku za 7.882 kune. Najviše bi skočile onima kojima je ostalo dugo vrijeme do dospijeća.

Tako bi dužnici s više od 20 godina do dospijeća plaćali bi prosječno 30 posto više, odnosno 9.808 kuna. S druge strane, zbog kraće ročnosti, kod nestambenih kredita porast troška otplate bio bi znatno manji pa bi tek za 440 građana (1%) porast bio viši od 20%, dok bi za većinu bio manje izražen.

Šestomjesečni euribor, uz koji je vezano najviše kredita, do kraja rujna ove godine porastao za 2,39 postotnih bodova (s –0,5% na 1,85%), a 12-mjesečni (koji se rjeđe koristi) još izraženije za 3,12 bodova, na 2,63%. (Inače, u prosječnim kamatnim stopama još se ne vidi porast, zbog velikog udjela kredita s fiksnom kamatom i onih vezanih uz Nacionalnu referentnu stopu).

Dobra vijest za dužnike je da je udar kamata na stambene i gotovinske kredite ograničen zakonom. Na stambene kredite maksimalna dopuštena kamatna stopa ne smije premašiti trećinu prosječne (ponderirane) stope na stanje kredita u određenoj valuti. Kako se na većinu stambenih kredita uz euribor već primjenjuje stopa na samom ograničenju maksimalne u HNB-u ističu da “daljnji rast kamatnih stopa na stambene kredite u kratkom roku nije izgledan”. Za ostale kredite potrošačima najviša dopuštena stopa ne smije premašiti za polovinu uvećan prosjeka takvih kredita u pojedinoj valuti pa “kod nestambenih kredita postoji mogućnost rasta kamatne stope i u kratkom roku”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost