Svijet novca
'tamno-zeleni' fondovi

Trebamo li održivost uključiti u odluke o ulaganju?

‘Zeleni’ fondovi upravljaju sa 51% ukupne imovine u EU.

Mirna Marović
27. listopad 2022. u 22:02
Foto: pixabay

Na dan 30. lipnja 2022. postalo je službeno – imovina pod upravljanjem u fondovima koji promiču okolišne i/ili društvene čimbenike (tkz. “svijetlo-zeleni” fondovi sukladno članku 8. SFDR-a) i imaju za cilj održiva ulaganja (tkz. “tamno-zeleni” fondovi sukladno članku 9. SFDR-a) premašila je imovinu običnih fondova, dakle onih ostalih koji niti ne promiču održivost niti imaju za cilj održiva ulaganja (tkz. “sivi” fondovi sukladno članku 6. SFDR-a). Ukupna imovina “lagano-zelenih” i “tamno-zelenih” fondova iznosila je 4,19 bilijuna eura, što predstavlja 50.9% ukupne imovine investicijskih fondova u Europi.

Ima li profita?

Nova pravila nisu nimalo jednostavna i susreću se s brojnim izazovima u praksi. Jedno je primjerice realna očekivanja vezano uz okolišno prihvatljive aktivnosti i usklađenosti s EU taksonomijom. Prema studiji (Marović i Pakšec, 2022) prve procjene nam govore da je usklađenost prihoda s taksonomijom izdavatelja dionica na Zagrebačkoj burzi između 1-2%, a situacija je slična i na drugim europskim burzama.

Stoga ako ulagač izrazi svom investicijskom savjetniku želju da više od 50% portfelja bude usklađeno sa taksonomijom, moguće je da takav financijskih proizvod zapravo i ne postoji. Tome u prilog ide i činjenica da predstavnici industrije (FinDatEx), koji na dobrovoljnoj bazi dostavljaju podatke o održivosti koristeći EET predložak, preko 90% zelenih fondova koji su prijavili usklađenost taksonomije, 90% njih dalo je 0% vrijednosti. Samo 27% zelenih fondova ima za cilj održiva ulaganja usklađenih sa taksonomijom, a njih samo 2% cilja izloženosti usklađenu s taksonomijom većom od 10%.

A što je sa povratima? Da li je strategija održivih ulaganja ujedno i profitabilnija? Ne nužno. Iako su kompanije koje promiču održivost uglavnom među vodećima u svom sektoru, izuzetno puno faktora utječe na povrat portfelja pojedinog investicijskog fonda. Iako su godišnji povrati na investicijske portfelje s promicanjem ili ciljem održivosti u prosjeku bili slični onim klasičnim portfeljima, ove godine većina investicijskih portfelja koja promiču ili imaju za cilj održiva ulaganja ostvarila su lošije povrate od onih klasičnih. Razlog tome je prilično jednostavan.

Tržišne cijene vrijednosnica većina sektora, izuzev energetskog, u prosjeku su pale od početka godine. Relativno lošijem povratu na investicijski portfelj održivih ulagačkih strategija veze ima i činjenica što su mnoge takve strategije imale veliku izloženost tehnološkim dionicama koje su pretrpjele i najveće korekcije. Kompanije zajedničke svijetlo-zelenim i tamno-zelenim fondovima uglavnom uključuju kompanije tehnološkog sektora, farmaceutskog i industrijskog sektora.

Što nas čudi?

Iako većina zelenih fondova primjenjuje i isključivanje određenih sektora – ta strategija isključivanja nije potpuna. Većina zelenih fondova izbjegava sektorsku izloženost prema kontroverznim oružjima (73% svijetlo-zeleni, 86% tamno-zeleni), duhanskoj industriji (80% svijetlo-zeleni, 91% tamno-zeleni), ozbiljnim kontroverzama (67% svijetlo-zeleni, 87% tamno-zeleni), ugljenu (61% svijetlo-zeleni, 67% tamno-zeleni).

No, mislim da ovo posljednje zapravo čudi. Preokrenuto – između 39% i 33% zelenih fondova ima zapravo izloženost ugljenu – koji je izuzetno štetan za okoliš i doprinos klimatskim promjena. Još čudnije je da samo manjina zelenih fondova nema izloženost prema ostalim fosilnim gorivima, odnosno oko 77% zelenih fondova je izloženo fosilnim gorivima u svojim investicijskim portfeljima, a slično je i sa nuklearnom energijom prema kojoj je izloženost 54%.

U svojstvu zaključka nameće se činjenica da uključivanje održivosti u odluke o ulaganju ima dugoročnu perspektivu, prvenstveno zbog zakonske regulative i globalnih trendova u osvješćivanju građana, uključujući i ulagače, o klimatskim promjenama. Kratkoročno nema jamstava da je to isplativije ulaganje, ali to je nešto što prati svaku odluku o ulaganju, neovisno o faktoru održivosti.

New Report

Close