Tijekom prošle godine u Srbiju je uvezeno 3.249 tona mlijeka u prahu, dok se za osam mjeseci ove godine, količina uvezenog mlijeka u prahu više nego udvostručila – na 7.077 tona. Za to je plaćen trostruko veći iznos, ukupno 27,9 milijuna eura. Kada je riječ o običnom mlijeku, mjesečno je Srbija uvozila količine neznatno manje nego godinu prije, za što je od siječnja do kraja kolovoza dala 17,7 milijuna eura.

Agroekonomist Milan Prostran ističe da je povećan uvoz mlijeka u prahu najvjerojatnije išao u robne rezerve, kao što je najavljivano. Sanja Bugarski, predsjednica Saveza udruženja uzgajivača goveda, ukazuje da je trenutna situacija, kako kaže, “početak definitivnog sloma i propasti u proizvodnji mlijeka”. “Proizvođači neće moći izdržati sljedeću godinu, jer neće imati čime hraniti životinje, a mlijeka neće biti”, izjavila je za portal N1 Bugarski.

Nakon ‘odmrzavanja’

Cijena trajnog mlijeka sa 2,8 posto mliječne masti, koju je Vlada Srbije zamrznula – posljednji put na razini od 128,99 dinara – sada je, nakon “odmrzavanja” – znatno veća. Litra košta i po 160, 170 dinara, pa čak i preko 200 dinara, ovisno od proizvođača. Police trgovina istodobno je preplavilo mlijeko iz Češke i Poljske. Prema podacima koje je portalu N1 dostavio Republički zavod za statistiku, za prvih osam mjeseci ove godine u Srbiju je uvezeno 21.115 tona mlijeka, u vrijednosti od 17,7 milijuna eura. Istovremeno je izvezena nešto veća količina, od 22.476 tona, ali za manju vrijednost – 12,2 milijuna eura. Najveće količine ove godine uvezene su u lipnju – 3.177 tona, za 2,77 milijuna eura. Ta je količina ipak manja u odnosu na isti mjesec 2021. U Srbiju je, naime, tijekom 2021. uvezeno ukupno 35.891 tona mlijeka, u vrijednosti od 22.901.349 eura. Najveće količine u zemlju su ušle tijekom prosinca 2021. – ukupno 3.951 tona, za što je plaćeno 2,7 milijuna eura.

Kada je riječ o mlijeku u prahu – koje u velikoj mjeri koriste konditori, ali koje može biti i sirovina za proizvodnju klasičnog mlijeka, njegov uvoz je više nego udvostručen – sa 3.249 tona iz prošle godine na 7.077 tona za prvih osam mjeseci ove godine. Tako se s godišnjeg uvoza od 8,7 milijuna eura došlo na 27,9 milijuna eura. Razlog rasta uvoza mlijeka u prahu je, najvjerojatnije u robnim rezervama.

Agroekonomist Milan Prostran za portal N1 podsjeća da Srbija generalno ima krizu u proizvodnji mlijeka od strane primarnih proizvođača, a uzrok je smanjen broj mliječnih grla. Jer, ukupan broj goveda je oko 800.000, dok je broj mliječnih krava između 400 i 500 hiljada.

“Sigurno je da je razlog za toliko veću količinu uvoza mlijeka u prahu odluka vlade da se povećaju robne rezerve svih najvažnijih prehrambenih proizvoda na razinu tromjesečnih potreba. Povećale su se i zalihe pšenice, kukuruza, sirovog ulja. Trebalo je svakako i mlijeka u prahu, mi ga na domaćem tržištu nismo imali, zato je uslijedio uvoz što je i javno rečeno. To je prvi razlog. Drugi je što mi nemamo viškove sirovog mlijeka da bismo mogli proizvoditi mlijeko u prahu, pa smo ga zato morali uvoziti. Pravilo je da kad imate višak domaćeg mlijeka na tržištu, od njega radite mlijeko u prahu, a njega kasnije mogu koristiti mljekare, može ići i u robne rezerve – kada je potrebno da se poboljša tržište mlijeka i konzumiranje u tom najobičnijem obliku, sa 2,8 ili 3,2 posto mliječne masti, da se koristi u proizvodnji kiselo mliječnih proizvoda i sireva”, pojašnjava Prostran.

On navodi da će uvoz sirovog mlijeka narednih mjeseci povećati, jer su, kako ističe, donesene odluke da se u narednim danima i mjesecima iz Poljske uveze veća količina mlijeka zato što Srbija nema dovoljno mliječnih grla i dovoljno sirovog mlijeka.

Sanja Bugarski, predsjednica Saveza udruženja uzgajivača goveda, za portal N1 kaže da je mljekarska proizvodnja, kada je riječ o farmerima, u velikoj krizi duže od šest godina.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“To je izuzetno kompleksan problem. Nigdje u svijetu proizvodnja mlijeka i mesa nije prepuštena tržištu. Tu država, prije svega, vodi brigu da stvori adekvatne uvjete da se proizvodnja obavlja što lakše”, navodi ona.

Farmeri su, dodaje, u proteklih šest godina “i duže” u bankrotu i na prosjačkom štapu. Cijena sirovog mlijeka je, ističe, strašno pala kada su EU i Rusija međusobno uvele sankcije jedna drugoj. Vremenom otkupljivači na tržištu, prema riječima Bugarski nisu podizali cijenu otkupa, a onda ih je suša dotukla.

Da su plaćali normalno…

“Da nije bilo suše, potrošači ovu agoniju vjerojatno ne bi ni primijetili. Od početka korone, preko rata u Ukrajini, potom poskupljenja svih mogućih inputa u proizvodnji. Proizvođači neće moći izdržati jer sljedeće godine nemaju čime hraniti životinje. To je jedan od alarmantnih problema. Da su nam otkupljivači plaćali iole normalnu cijenu u proteklom periodu, mi bismo ovu sušu preživjeli, a sada je problem što je ogroman raspon između onoga što su nam plaćali i onoga što je bilo realno da nam plate”, objašnjava.

Proizvođači mlijeka tražili su od Vlade Srbije prije više od godinu dana da uvede minimalnu proizvođačku cijenu.

“Tražili smo da odrede minimalnu proizvođačku cijenu mlijeka, da imamo transparentno koliko mlijeko košta. U proizvodnji mlijeka dobro je svima u lancu – osim farmerima. Tražili smo da se hitno uvede subvencije za dizel, jer za razliku od ratara, nama dizel treba svaki dan: da nahranimo životinje, očistimo štale… Mora se naći koncept kako da riješimo nedostatak hrane za životinje za sljedeću godinu. Ja nemam prijedlog rješenja, voljela bi da čujem nekoga tko ga ima.”, zaključila je Bugarski.