Mjesec dana nakon što je Vlada donijela odluku da će Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj po cijeni ispod tržišne – 41 euro po megavatsatu, prodati HEP-u, ispostavilo se da to nije izvedivo u cijelosti. Ina, naime, ima ugovore čije jednostrano raskidanje nije moguće, a kako je izvijestio ministar gospodarstva Davor Filipović, riječ je o sedam kupaca. Tko su nije precizirao, no ustvrdio je da će obveze po tim ugovorima Ina nastaviti ispunjavati, a po završetku će i te količine prodavati HEP-u. Naveo je i da pored tih količina, Vladinom odlukom neće biti obuhvaćen još jedan dio količina Ininog plina iz domaćih izvora, jer s jedne strane Ina plin koristi i za vlastitu proizvodnju, a ima i ugovore s talijanskim Enijem, te grčkim partnerima, zbog kojih sve količine HEP neće biti u mogućnosti preuzeti.

Tko je sedmorka koja će nastaviti dobivati ugovoreni plin i koliko dugo će trajati ti ugovori s fiksnim uvjetima nije precizirao, a niti u Ini to ne otkrivaju, jer za njih riječ je o povjerljivim poslovnim podacima.

Neodgvorena pitanja

Međutim, Filipović je na sjednici Vlade istaknuo da su količine koje će biti izuzete od odluke o obveznoj prodaji plina HEP-u u odnosu na ukupne – neznatne. Vlada je predložila i da HEP Inin plin dalje prodaje po istoj cijeni od 41 euro, a usvojen je i plan raspodjele. Na samoj sjednici nije i precizirano koliko će ukupno Ininog plina biti isporučeno HEP-u i kako točno teći raspodjela, a do zaključenja ovog izdanja odluka o tomu nije objavljena, te su je s nestrpljenjem čekali i opskrbljivači i distributeri, koji su proteklih mjeseci apelirali da zbog izvanredne situacije država pronađe rješenje i omogući poslovanje i isporuku plina. Iz Vlade je na sjednici tek načelno rečeno da će Ininim plinom opskrbiti oko 120 tisuća potrošača iz redova kućanstava koji nemaju osigurane količine plina, te distributere koji će trebati pokriti svoje gubitke. S obzirom na područje koje kao pokriva kao opskrbljivač u obvezi javne usluge, za očekivati je da će pojedinačno najveći dio tog plina iz HEP-a biti usmjeren prema Gradskoj plinari Zagreb Opskrba, koja je uz svoje redovne kupce iz redova kućanstava dobila nakon 1. listopada još 60 tisuća novih, koji su iskoristili mogućnost zamjene opskrbljivača od kojega su plin kupovali po tržišnim cijenama i prelazak na nabavu po reguliranoj cijeni. Filipović je dodao je i da će se uz bolnice, škole i druge javne institucije HEP pobrinuti da se plinom po povoljnoj cijeni plinom obuhvati i oko 7800 domaćinstava koja su u okviru samostalnih toplinskih sustava na području cijele države.

LNG infrastruktura

Od Vlade je Filipović dobio odobrenje i za promjenu uvjeta po kojima će se obavljati odabir mjesta za gradnju infrastrukture za opskrbu LNG-om. U četiri godine od donošenja zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, u Rijeci, naime, nisu pokazali interes da s tvrtkom LNG Hrvatska zaključe ugovor o gradnji opskrbnog mjesta na kojemu će se pretapati ukapljeni prirodni plin. Zbog otpora lokalnih vlasti tom projektu ta se glavna investicija sada seli na područje luke Gaženica u Zadru. Za projekt u luci Gaženica je nadležno ministarstvo već dalo pozitivno mišljenje vezano uz utjecaj na okoliš, a upravo je zatvoren i natječaj za idejno rješenje za taj projekt. Inače, LNG Hrvatska planira izgradnju minimalno 11 punionica do 2030. za punjenje cestovnih i željezničkih cisterni, kontejnera, ali i cestovnih vozila, te plovnih objekata koji će koristiti kako ukapljeni, tako i stlačeni prirodni plin.