Devet od deset građana Hrvatske osjeća se samopouzdano kad upravlja osobnim financijama, a njih gotovo tri četvrtine isto će reći za internetsko bankarstvo. S takvim brojkama domaći trendovi u digitalizaciji u korak su s Europom, pokazuje istraživanje Eurobarometra o tome kako Europljani funkcioniraju u svijetu financijskih usluga. Ipak, rezultati variraju među članicama, razlike su primjetne ovisno o rodu, dobi i razini obrazovanja pa će Europska komisija rezultate uključiti u skorašnje zakonske prijedloge oko ‘retail’ financija, a već idućeg tjedna izaći će s prijedlogom o jačanju trenutnih plaćanja u EU.

Influenserima vjeruje tek 5%

Po pitanju samopouzdanja u svakodnevnom žongliranju s financijama čak 47 posto ispitanika iz Hrvatske reklo je da se osjeća “vrlo samopouzdano”, dok je prosjek Unije 30%. “Prilično samopouzdano” je 43% domaćih ispitanika (56% u EU). Manjina ispitanih otišla je korak dalje u osobnim financijama iskoračivši na zajedničko tržište. Među onima koji su u inozemstvu kupili neki vid ulaganja je 10 posto (15 posto u EU). Najčešće je to neka vrsta investicije, poput udjela u fondu, dionica ili obveznica.

Domaći klijenti informiraju se o lepezi proizvoda i usluga slično kao i europski pandani. Najveći broj na informacije se oslanja iz specijaliziranih publikacija, časopisa ili web stranica za usporedbu ulaganja, a podjednako na njih utječu preporuke prijatelja, obitelji i poznanika. Brošurama ili oglasima vjeruje 28% (dvostruko više nego u EU), dok, srećom, društvenim mrežama i ‘influenserima’ vjeruje tek 5%, jednako kao i u Uniji.

”Financijske usluge dio su naših života, od otvaranja bankovnog računa i plaćanja, do podizanja hipoteke ili priprema za mirovinu. S digitalizacijom i održivim financiranjem koje mijenjaju način na koji bankarimo, ključno je da su Europljani dobro informirani, da se s njima postupa pravedno i da su svjesni rizika i prilika, kako nitko ne bi bio zapostavljen. Ova anketa ilustrira prednosti jedinstvenog tržišta koje Europljanima omogućuje da maksimalno iskoriste financijske usluge u vrijeme kada je svaki cent bitan”, rekla je zamjenica povjerenika EK-a Mairead McGuinness. Rezultati ankete provedene među gotovo 28.000 ispitanika bit će podloga za nove zakonodavne inicijative Bruxellesa. Na stolu su legislative o trenutnim plaćanjima, ‘retail’ ulaganja, pristup podacima i digitalni euro. Među zanimljivostima iz ankete može se podcrtati da čak 61 posto smatra da je podizanje gotovine s bankomata ili pristup poslovnicama u Hrvatskoj vrlo jednostavan. U Europi je prosjek 46 posto. Uz ogradu da rezultati ovise o geografskim značajkama i naseljenosti, velika razlika mogla bi biti odraz ‘podrezivanja’ bankomatske mreže i broja fizičkih poslovnica zadnjih godina.Uz fokus na digitalizaciju, inovativne modele plaćanja, cijenu hladnog pogona fizičkih poslovnica i troškove manipulacije gotovinom, za očekivati je da će se i Hrvatska približavati stvarnosti rjeđe mreže bankomata i poslovnica.

Ipak napredak

U Bruxellesu iz istraživanja iščitavaju određeni napredak u korištenju zajedničkog tržišta kad su u pitanju financije stanovništva. Oko 12 posto onih s tekućim računom ima ga otvoren izvan nacionalnih granica. Unatoč razlikama u Uniji, poboljšanje je primjetno u odnosu na prethodno ispitivanje prije sedam godina. Jedan od pet Europljana (22 posto u Hrvatskoj) reklo je da su njihova financijska prava povrijeđena, primjerice kod otvaranja računa u banci, plaćanja ili podizanja zajmova. Činjenica da 42 posto nije podnijelo prijavu u EK vide kao prostor za poboljšanje da građani lakše mogu ostvariti svoja prava.