U Hrvatskoj se i dalje 76 posto otpada odlaže na odlagališta, a cilj je da 2030. taj postotak bude manji od 50 posto, no problem je i što više od stotinu manjih jedinica lokalne samouprave uopće ne odvaja otpad, istaknuto je u ponedjeljak na središnjoj konferenciji Otpad 2022. Konferencija je u Zagrebu okupila sve dionike sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

U gospodarenju otpadomu niz je izazova, a jedan od najvećih je što 76 posto otpada i dalje odlažemo na odlagališta dok su ciljevi EU postavljeni vrlo visoko te bi do 2030. trebali odlagati manje od 50 posto a otpad pretvoriti u energiju, rekao je Marijan Kavran, glavni urednik časopisa Komunal, koji je organizator konferencije.

Upozorio je i kako stotinu, uglavnom manjih jedinica lokalne samouprave, uopće ne odvaja otpad.

Među gradovima i općinama koji su lideri u odvajanju otpada su Krk, Prelog, Čakovec i cijelo Međimurje, Križevci, Koprivnica, Beli Manastir, Osijek pri čemu Međimurje i Istra prednjače u gospodarenju otpadom, kazao je Kavran.

Kad je riječ o radu centara za gospodarenje otpadom, što je također jedna od tema, Kavran je rekao da prva dva takva centra, Marišćina i Kaštijun, uz određena poboljšanja, mogu vrlo dobro funkcionirati u praksi dok je u trećem centru Bikarac upravo završen probni rad i tehničko-tehnološki je na vrlo visokoj razini.