Europska unija je odlučila da će u ovom desetljeću najveći fokus staviti na zeleno, odnosno održivo te digitalno. Ciljevi su u tom smislu vrlo ambiciozni. Europa želi da do 2030. sva europska kućanstva imaju gigabitnu povezanost te da sva naseljena područja budu pokrivena 5G mrežom.

Također, ključne bi javne usluge do kraja ovog desetljeća, uključujući i zdravstvo, trebale biti digitalizirane. Hrvatska ima velike planove po pitanju digitalizacije, pa u nju planira uložiti petinu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Kakav je plan provedbe razgovarali smo s Bernardom Gršićem, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

U svibnju ove godine počeo je rad na izradi nacrta prijedloga i sažetka Strategije digitalne Hrvatske. Što će biti u fokusu Strategije digitalne Hrvatske? Koji se ciljevi žele ostvariti?

Pojednostavljeno rečeno, strategija je naša mapa, karta kojom želimo doći do cilja. A cilj je da Hrvatska digitalizacijom procesa postane agilnija i brža, konkurentnijeg gospodarstva, s novim standardom komunikacije građana s javnom upravom putem klika miša, a bez šaltera i papira. Nekoliko širokih područja smo identificirali kao ključna i u kojima imamo jasan plan što i kako raditi.

U smislu infrastrukture kao preduvjeta digitalizacije u narednih nekoliko godina ćemo razviti širokopojasne mreže tako da u bilo kojem dijelu Hrvatske hrvatski građani imaju pristup brzom internetu. Drugo ključno područje obuhvaća razvoj digitalnih kompetencija, digitalne pismenosti i povećanje broja stručnjaka u IKT području jer nova, dobro plaćena radna mjesta su upravo u tim industrijama i potražnja raste. Digitalizacija usluga javne uprave i digitalna tranzicija gospodarstva su još dva područja koja su jasno identificirana u strategiji.

U kojoj je fazi donošenje Strategije i kada bi trebala biti gotova?

Plan je da do kraja ove godine imamo finaliziranu strategiju i posvetimo se implementaciji. Važno je spomenuti da u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti više od 20 posto ukupnog iznosa direktno ide za projekte digitalne tranzicije i to je temeljni dio. Nastavljajuće procese digitalizacije provodit ćemo i kroz fondove EU za koje je ovih dana i potpisan Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske vrijedan devet milijardi eura.

Što se tiče digitalizacije javne uprave poznato je da po tom pitanju stojimo dosta loše. Primjerice, na razini Europske unije 58 posto građana interakciju s javnim vlastima obavlja digitalnim putem, s u Hrvatskoj znatno manje – 45 posto. Kako to planirate popraviti?

Sve to je dio strategije, odgovor na pitanje kako ćemo postići ciljeve, a jedan od njih je da povećamo udio ljudi koji koriste usluge javne uprave digitalnim putem. Vrijedi spomenuti da su naši mladi u Hrvatskoj u samom vrhu digitalne pismenosti u Europskoj uniji. No, da se vratim na ono što je učinjeno za početak, a to je da je usvojena nova Uredba o uredskom poslovanju kojom se mijenja koncept komunikacije javnopravnih tijela prema modelu digital first – digital by default.

Tom je Uredbom digitaliziran cjelokupni proces uredskog poslovanja budući da se njome definira da se svi dokumenti primaju, obrađuju i pohranjivanju u elektroničkom obliku. Radi se o procesima koji se događaju paralelno, od izgradnje infrastrukture i razvoja novih usluga za građane i poduzetnike, pa tako i do edukacije i razvoja kompetencija kod sve većeg broja hrvatskih građana kako bi mogli koristiti nove tehnologije.

Koje se digitalne javne usluge najviše koriste?

Najviše se koriste usluge ePorezna, e-Dnevnik za roditelje, Portal Zdravlja, e-Matične knjige i e-radna knjižica, a ukupno je dostupno 104 različite usluge. Kako bi koristili usluge potrebno je pristupiti sustavu e-Građani, a to možemo preko vjerodajnica. Vjerodajnice kojih ima 27 su kategorizirane na tri sigurnosne razine: niska, značajna te visoka.

Ovisno o tome što radite bira se vjerodajnica različite sigurnosne razine. Ako, primjerice, trebate mijenjati svoje podatke, potrebno je koristiti vjerodajnicu najviše sigurnosne razine. Broj jedinstvenih korisnika, građana koji koriste e-usluge približava se brojci od 1.700.000. Naš je cilj doseći 2,5 milijuna korisnika do 2024. godine.

Hoće li i privatni sektor biti uključen u Strategiju digitalne Hrvatske i kako?

U izradu strategije uključen je širok krug zainteresiranih dionika te je, sukladno tome, osnovana radna skupina koju čine predstavnici drugih tijela javne vlasti, civilnog sektora, akademske zajednice, privatnog sektora i socijalni partneri.

Cilj EU je da do 2030. sva kućanstva imaju gigabitnu povezanost. Ista je u Hrvatskoj, posebno u ruralnim dijelovima zemlje, vrlo problematična i među lošijim smo zemljama Europske unije. Kakvi su planovi za pokrivanje Hrvatske gigabitnom povezanošću?

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti značajni su iznosi osigurani upravo kako bismo izgradili nužnu infrastrukturu za brzi, širokopojasni internet. Očekujem da u narednih nekoliko godina svaki građanin Hrvatske može pristupiti brzom internetu i koristiti usluge javne uprave bez ikakvih problema.

Digitalizacija javne uprave i gigabitna povezanost ništa ne znače ako ljudi ne koriste sve prednosti koje digitalizacija nudi. Kakva je digitalna pismenost Hrvata? Kako građane privoljeti da više koriste digitalne alate koji su im već sada dostupni?

Za digitalnu pismenost potrebno je ovladati i digitalnim vještinama. Od četiri komponente indeksa gospodarske i društvene digitalizacije, Hrvatska je značajan napredak ostvarila rastom sa 16. na 9. mjesto u području ljudskog kapitala. Ovo područje mjeri digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo. Sve veći broj Hrvata koristi Internet, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka.

Razina digitalnih vještina hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU. 63 posto građana između 16 i 74 godine u Hrvatskoj ovladalo je osnovnim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 54 posto), a 31 posto pojedinaca ovladalo je naprednim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU od 26 posto). Ali u pravu ste – nema koristi od širokopojasnog interneta i razvoja usluga ako ih ljudi ne koriste, ne znaju koristiti. I taj proces edukacije, usvajanja znanja o novim tehnologijama je permanentni proces.

Ovo je desetljeće u Europi označeno zelenim i digitalnim, pa su za isto na raspolaganju znatna sredstva. Koliko će za digitalizaciju Hrvatskoj biti dostupno kroz novi financijski okvir?

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji u fokusu ima digitalnu i zelenu tranziciju, a koji obuhvaća ulaganja više od šest milijardi eura, u procese digitalne transformacije bit će uloženo više od 20 posto ukupnog iznosa. Siguran sam da će uložena sredstva odnosno provedeni projekti osigurati još bolje poduzetničko okruženje te omogućiti nove prilike za rast i razvoj hrvatskog gospodarstva.

Središnji ured za razvoj digitalnog društva direktno je odgovoran za osam temeljnih projekata, a to su Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva, uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti, uspostava centralnog data lake repozitorija i sustava poslovne, nadogradnja Centra dijeljenih, uspostava jedinstvenog kontakt centra za sve e-javne usluge za pružanje korisničke podrške, konsolidacija sustava zdravstvene informacijske infrastrukture CEZIH, ulaganja u mreže državne informacijske infrastrukture te izrada digitalne mobilne platforme.

Uz to, kao što sam spomenuo, postoji još niz projekata koje provode ministarstva i institucije koje se odnose na digitalizaciju procesa. Kada sagledamo sve to zajedno, to je jedna ogromna prilika za Hrvatsku i mogućnost da otvorimo novu, snažnu perspektivu razvoja, nova radna mjesta i učinimo Hrvatsku još boljim mjestom za život.