Prema jednom istraživanju čak 81% potrošača izjavilo je da su reducirali proračun za prehranu, a 53% građana već sada preskače jedan obrok u danu. Na jednoj zagrebačkoj tržnici provjerili smo što kažu građani, ali i trgovci, javlja HRT.

Svaku inflaciju najviše osjete oni s malim primanjima, jer s ono malo novca koji imaju na raspolaganju sada mogu kupiti još i manje.  “Svjesni smo cijena, ali što možemo, nemaš izbora, moraš jesti “, kaže jedna umirovljenica i dodaje da pazi što se kupuje i da se ništa ne baca.

“Da nemam pomoć ne bi mogla živjeti, pomažu mi djeca koji su povratnici iz Australije”, navodi druga umirovljenica.

“Teško je, a morate jest, to je činjenica, to se mora i onda malo skromnije i tak…”, kaže umirovljenik.

“Uvijek se može odustati od nekih stvari koje nisu nužne, ali za hranu i potrepštine za djecu u kući moramo se prilagoditi”, navodi jedna ispitanica.

I mnogi se prilagođavaju, kažu majstori smo u tome jer zapravo nikada nismo ni izašli iz krize, no dok cijene nekih proizvoda zaista divljaju, prodavači pokazuju kako su kod njih ostale iste. Oni upućeniji znaju kako se cijene od tržnice do tržnice i za više kuna razlikuju.

Kvaliteta je prepoznata

Unatoč dizanju cijene sirari iz ovog dijela Hrvatske nemaju problem s plasmanom proizvoda

“Na ovoj deklaracija iz prošle godine luk je koštao 10 kn i danas je 10 kn, sve cijene su iste kao i prošle godine”, ističe jedna prodavačica na tržnici.

“Ima cjenkanja, ali naši stalni kupci se ne žale”, kaže duga prodavačica.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Primjerice crveni luk se lani na nekim tržnicama prodavao za 6 do 8 kuna, danas mu je cijena oko 10 pa sve do 12 po kilogramu. Krumpir je bio 4 ili 5 danas oko 8, blitvu smo plaćali od 15 pa do 20 kuna, a danas je nema ispod 25.

Iz Udruge za zaštitu potrošača kažu: bit će još i gore. Svi strahuju od zime i cijene energenata, ali i ističu da cijene mnogih proizvoda nemaju veze sa stvarnošću.

“Prvo je izgovor bio poskupljenje energenata, pa onda ukrajinski rat, ali ustanovilo se da zapravo među tim poskupljenjima, jako malo je onih koja doista imaju osnova. Neka poskupljenja počela su na prošlogodišnji urod i proizvodnju, dakle uljarice iz prošle godine proizvedene po cijenama energije iz prošle godine, nikakvog opravdanja za poskupljenje nema, isto vrijedi i za brašno”, ističe Ana Knežević, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača.

Kako onda uopće živi više od 300 tisuća umirovljenika s mirovinom manjom od 2000 kuna? Iako je Vlada ograničila cijene devet važnih prehrambenih proizvoda, Knežević naglašava da su mliječni proizvodi i meso najviše poskupjeli. “Negdje su cijene malo spustili, a neki su ih digli do neba”, upozorava jedna umirovljenica.

“Za piletinu je zaštićena cijena od 24.99 kn, no prsa i filei su dosta poskupjeli. Najisplativije je kupiti cijelo pile”, navodi prodavačica iz jednog od kioska u kojima se predaje meso peradi.

Ako su ovogodišnje cijene visoke, s razlogom se mnogi pitaju što nas čeka dogodine.