Sve kune koje građani čuvaju kod kuće, morat će zamijeniti u eure. No dio tog novca slijeva se u kupnju nekretnina. Uvođenje eura, smatraju u HNB-u, samo je manjim dijelom prouzročilo golemi rast u nekretninskom biznisu.

– Taj bum na tržištu se događa zadnjih nekoliko godina, svi tome svjedočimo, to nije nešto što je isključivo vezano za uvođenje eura, to je nešto što bih primarno povezao s činjenicom da smo živjeli predugi niz godina u zoni nultih kamatnih stopa, rekao je viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend za HRT.

ZBOG DOLASKA EURA

Od 15. prosinca do 15. siječnja značajna promjena na bankomatima u Hrvatskoj

grubo hlađenje ekonomije

Koliko će bolan biti epilog inflacijskog delirija ravno je gledanju u staklenu kuglu. U mrklom mraku

Dvojno iskazivanje cijena u trgovinama trebalo bi spriječiti dodatna poskupljenja zbog zaokruživanja cijena u eurima na više. No inflacija sve to komplicira.

– Poučeni iskustvom drugih država ne očekujemo da će doći do većeg pritiska zbog uvođenja eura. Ono što je nezgodno, Hrvatska je u trenucima vrlo visoke inflacije, pa se možda stvara takav dojam da je sve vezano uz euro, međutim takva situacija nije, naglasio je posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.

PBZ, ZABA, ERSTE

Banke poslale važne obavijesti korisnicima oko uvođenja eura

Hrvatska uvodi euro u vrijeme velike geopolitičke krize, no upravo naše pristupanje eurozoni trebalo bi osigurati mnoge prednosti.

– Za pretpostaviti je da ulazak u eurozonu znači veću financijsku stabilnost, niže kamatne stope, povoljnije uvjetne zaduživanja i potencijalno u krizi, a mi jesmo i budimo svjesni da ova kriza je geopolitička ima itekako implikacije ekonomske – tada imate kišobran, nekakav zaklon na koji možete računati, ističe Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus.

Unutar eurozone velike su razlike između razvijenih i manje razvijenih zemalja, ali i među političkim vodstvima članica, pa je važno da u tom uzburkanom moru, kaže Vedriš, vješto i što snažnije plivamo.