S rujnom se polako podvlači crta pod ovogodišnju turističku sezonu, a dok iz resornog ministarstva već iznose i procjene da bi prihodi od turizma ove godine mogli iznositi oko 11,3 milijarde eura, iz Porezne uprave stigli su najnoviji “čvrsti” podaci o kretanju potrošnje mjerene fiskaliziranim prometom – za rujan.

Prema tim podacima, u rujnu je nastavljen nominalni rast prometa u većini gospodarskih djelatnosti obveznika fiskalizacije. Ukupno je ostvareno 24,16 milijardi kuna fiskaliziranog prometa, što je petinu više nego lani, a taj promet ostvaren je na 4,4 posto većem broju izdanih računa.

Dvoznamenkasti rast prometa očekivano bilježe i poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja i ugostiteljstvu. Ipak, budući da je već lanjski rujan bio iznad očekivanja, usporedbe s prošlom godinom više ne pokazuju tako visoke stope rasta, pogotovo kad se uzme li u obzir utjecaj rasta cijena.

U prošlom mjesecu u kategoriji Smještaja izdano je računa u vrijednosti 1,86 milijardi kuna, što je u odnosu na lanjski rujan 262 milijuna ili 16,3 posto više.

U ugostiteljskim djelatnostima (Priprema i usluživanja hrane i pića) obveznici fiskalizacije prijavili su u rujnu 2,4 milijarde kuna prometa nasuprot 1,9 milijardi zabilježenih u lanjskom rujnu, što znači da je u tom segmentu rast prometa bio nešto većih 26 posto.

Pečat dobre sezone
I kumulativno su ove godine stope rasta fiskaliziranog prometa nešto izraženije u ugostiteljstvu. Naime, kod usluga pružanja smještaja devetomjesečni promet dosegnuo je 14 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju lani karticama i gotovinom tim poduzetnicima plaćeni računi vrijedni 9,6 milijardi.

Istodobno, kafići, restorani i druge vrste pripreme i usluživanja hrane i pića od početka godine prijavili su kroz sustav fiskalizacije 18,5 milijardi kuna naspram lanjskih 11,4 milijardi. Jači kumulativni rast prometa ugostitelja dijelom se može pripisati manjoj sezonalnosti tog segmenta i činjenici da je u prvom dijelu prošle godine utjecaj epidemioloških ograničenja još bio popriličan.

Među djelatnostima koje su u ljetnim mjesecima naslonjene na turizam i kategorija Prijevoz i skladištenje, kod koje je ujedno izražen i utjecaj cijena goriva na promete. Poduzetnici iz te branše prijavili su u rujnu gotovo 406 mijuna kuna fiskaliziranog prometa, što je u odnosu na isti lanjski mjesec (s 300 milijuna prometa) 35 posto više.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Pečat dobre turističke sezone, ali i rasta cijena usluga vidljiv je i u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u kojima je prošli mjesec prijavljen 291 milijun kuna fiskaliziranog prometa nasuprot 173 milijuna kuna u rujnu 2021.

U ljetnim mjesecima, pak, na fiskalnim blagajnama trgovaca na malo mjesečno se obavi i po više od sto milijuna plaćanja karticama i kešom. I prošlog mjeseca broj izdanih računa premašio je tu brojku, a vrijednost tih računa za ukupnu trgovinu na malo (osim motornih vozila) prošli je mjesec dosegnula gotovo 11 milijardi.

To je, očekivano, osjetno manje nego u kolovozu (s 12,7 milijardi kuna), ali je i približno 1,5 milijardi kuna više nego u lanjskom rujnu, što znači da je ostvareni promet nominalno blizu 16 posto veći.

Trgovci na +18%
Nešto manje od polovice prošlomjesečnog prometa odnosi na supermarkete i hipermarkete, tj. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem te duhanskim i proizvodima za kućanstvo. U njima je u rujnu potrošeno gotovo 5,4 milijarde kuna, dok su u u istom mjesecu 2021. zabilježili 4,6 milijardi kuna fiskaliziranog prometa.

Budući da je u prvih sedam-osam mjeseci fiskalizirani promet u maloprodaji u odnosu na prošlu godinu bio na oko 18% rasta (zbog više osnovice kod super i hipermarketa rast je bio nešto manji) vodeći trgovci očito i s krajem rujna drže solidne dvoznamenkaste stope nominalnog rasta prometa. I kad se “oduzme” utjecaj rasta cijena, solidan je to rezultat.v