Trinaestu godinu zaredom Hrvatska udruga za odnose s javnošću proglasila je komunikatore godine – osobe iz javnog prostora koje su svojom transparentnom, jasnom i stručnom komunikacijom u izazovnim uvjetima pokazale izvrsnost iako ne dolaze iz sektora komunikacija. Ovogodišnje finaliste koje je odabrao stručni žiri po prvi su puta ocjenjivali i članovi Udruge, njih čak 196, koji su za komunikatoricu godine odabrali dogradonačelnicu Gline Branku Bakšić Mitić, koja je zahvalivši na izboru upozorila na i dalje prespor proces obnove od potresa na području Banovine.

Iz obrazloženja ovogodišnjeg predsjednika žirija HUOJ-a, Igora Prsteca, starijeg strateškog PR savjetnika u agenciji 404, na odabir Branke Bakšić Mitić za ulazak u finale izbora utjecao je snažan dojam koji je ostavila u javnosti svojim humanitarnim djelovanjem te jednostavnom i iskrenom komunikacijom čime je postala najprepoznatljiviji glas i ‘svjetlo u krizi’ potresom razorenog područja pri čemu je okarakterizirana kao snažna kritičarka rada Stožera za otklanjanje posljedica potresa, ali i ‘ideal tvrdoglave solidarnosti’, kako ju je u svojoj kolumni nazvao književnik Miljenko Jergović. U obrazloženju žirija nadalje stoji da Bakšić Mitić unatoč emocijama, koje su od prvog dana bile jake, te katastrofalnim posljedicama potresa ni u jednom trenu nije širila paniku, već je od prvog dana jasno komunicirala kakva je pomoć potrebna, a što u datom trenutku nije prioritet. Svoju visoku razinu angažiranosti osim riječima pokazala je i djelima, dok je neumorno obilazila razorena područja i pomagala lokalnom stanovništvu.

Mario Aunedi Medek

Savjeti stručnjaka za PR u krizi su još traženiji

Uz nju, stručni žiri HUOJ-a je za finaliste u izboru za komunikatora godine uvrstio i prof.dr.sc. Gordana Gledeca, dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) s obrazloženjem da je u svom snažnom govoru povodom godišnje svečanosti Dana Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu vrlo konstruktivno i otvoreno kritizirao sustav upravljanja obrazovnim sustavom u Hrvatskoj i nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije Matu Uzinića kao primjer liberalnijeg lica Katoličke crkve koji je prošle godine ostavio snažan dojam u javnosti traženjem oprosta od homoseksualnih osoba, stajanjem u zaštitu žene koja je nekoć bila prostitutka, izražavanjem srama što je čovjek zbog postupanja prema migrantima, ali i ljudskim obraćanjem manjinskim skupinama.

Potpuno suprotna primjerenom javnom govoru i djelovanju HUOJ-evih finalista za komunikatora godine je ‘tvrda kohabitacija’ vodećih ljudi zemlje – predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića, koju su članovi HUOJ-a odabrali za antikomunikaciju godine te čiji su odnos i javni govor od strane stručnog žirija HUOJ-a okarakterizirani kao neprihvatljivi i neodgovorni te koji su u svoj sukob na štetu svih građana i kulture javnog dijaloga uvukli i najviše državne institucije.

Na drugom mjestu ove neslavne liste našao se sam predsjednik Republike, Zoran Milanović, čiji, prema mišljenju žirija, nekonstruktivan način komunikacije srozava kulturu političkog i javnog dijaloga. Uz predsjednika Milanovića, članovi HUOJ-a negativno su ocijenili komunikaciju obnove nakon potresa na Baniji, Nacionalni stožer civilne zaštite RH te sukob poduzetnika Nenada Bakića i portala Faktograf.

Zanimljiv je podatak da čak 21,9% članova HUOJ-a ne smatra da itko od navedenih zaslužuje titulu komunikatora godine, dok je za antikomunikaciju godine taj postotak nešto manji i iznosi 6,1%.