U proteklih pet godina privremeni odlazak iz Hrvatske prijavilo je 177.470 hrvatskih građana, a trajno iseljenje u inozemstvo prijavio je 55.821 građanin. Dakle, ukupno 233.291 građanin privremeno i trajno napustio je Hrvatsku od 2017. do 2021. piše Večernji list.

Zbog neusklađenosti podatka o broju stanovnika kojih je u Hrvatskoj 3,88 milijuna, među kojima je oko 650 tisuća maloljetnika, s brojem punoljetnih birača kojih je s prebivalištem u Hrvatskoj 3,68 milijuna, zatražili smo od MUP-a da nam za posljednjih pet godina pošalju podatke po godinama o broju građana koji su zbog trajnog iseljenja odjavili prebivalište iz Hrvatske te o broju građana koji prijavili privremeni odlazak iz zemlje.

Iz MUP-a su nam poslali podatke o broju trajno iseljenih građana te o broju građana koji su prijavili privremeni odlazak u inozemstvo za svaku godinu pojedinačno i dali zanimljivu napomenu d’a se niže navedeni podaci po godinama ne zbrajaju jer, primjerice, netko tko je prijavio privremeni odlazak u jednoj godini možda je naknadno prijavio i povratak i sl…’

No, iz MUP-a nismo dobili odgovor na pitanje koliko je građana koji su prijavili privremeni odlazak iz zemlje ponovno prijavilo i povratak u zemlju, nego samo opasku da ne zbrajamo podatke po godinama o privremeno i trajno iseljenima jer je možda netko naknadno prijavio povratak.

izvršni direktor J.P. Morgan Chasea 

Zlokobna prognoza: Dolazi nam ‘ekonomski uragan’, samo ne znamo koliki će biti

No, da se dogodio znatan povratak među privremeno i trajno iseljenim građanima, to bi se utvrdilo popisom stanovništva iz 2021. jer su u popis stanovnika Hrvatske ušli svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa (31. kolovoza 2021.) živjeli u svom mjestu stanovanja najmanje godinu dana ili su došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana. Usto, u popis stanovnika Hrvatske osim hrvatskih državljana ušli su i izbjeglice i tražitelji azila koji borave u našoj zemlji.

“Nažalost, nema tih povrataka iseljenih, inače bismo imali konkretne podatke o broju povratnika, a ne odgovor da je možda netko tko je prijavio privremeni odlazak naknadno prijavio i povratak. Realnost je da mi imamo nevjerojatnu depopulaciju iseljavanjem i prirodnim padom. Podatke o iseljavanju hrvatskih građana i prirodnom padu broja stanovnika nažalost potvrđuje i broj stanovnika utvrđen popisom 2021. Mi moramo napokon ustrojiti registar stanovništva da se sredi taj nered od podataka”, kaže demograf Stjepan Šterc.

Dodaje da su usto podaci iz zemalja u koje su se naši građani useljavali pokazali da je vrlo vjerojatno broj iseljenih bio i dvostruko veći nego što su to pokazivali naši statistički podaci, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost