Više od godinu dana otvorenu bitku protiv načina raspodjele drvne sirovine temeljem Pisma razumijevanja za trupce iz prosinca 2017. Hrvatskih šuma i Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK vodi poduzetnik Nikola Požgaj, a temeljem čijih je prijava AZTN upravo pokrenuo i drugi postupak ocjene zabranjenog sporazuma i narušavanja tržišne utakmice.

Prvi je postupak na AZTN-u pokrenut lani u listopadu i obuhvaća samo HŠ, a sada se vodi protiv HŠ i HGK-ovog udruženja kao potpisnica spornog sporazuma.

Kako je krenula ‘bura’
“Institucije rade, ali sporo”, prvi je komentar Požgaja, koji nije iznenađen viješću o novom AZTN-ovu postupku. Sporazum, kojim je svojedobno prekinuta ranija praksa nejasnih pravila raspodjele drvne sirovine, kojom su poduzetnici iz branše bili masovno nezadovoljni, u vrijeme potpisivanja bio je komuniciran od gotovo svih kao pozitivan pomak, no Požgaj je javno ukazao kako on u praksi djeluje potpuno suprotno, jer o provedbi tog sporazuma ne odlučuju HŠ, nego o raspodjeli sirovine odlučuje povjerenstvo u kojem sjede oni koji se i sami natječu za kupnju trupaca.

Formirana je, po njegovom mišljenju, interesna skupina koja odlučuje tko od proizvođača koji apliciraju za kupnju može uspjeti, a tko će biti u nepovoljnijem položaju, što HŠ samo provodi. To, smatra Požgaj, nije smisao tržišnih odnosa. On sam je tijekom prošle godine provodio istragu kako bi utvrdio kako u praksi funkcionira sustav raspodjele kvota, potaknut slučajevima svojih tvrtki u kojima je smatrao da je oštećen, jer mu zahtjev za kupnju sirovine nije prihvaćen.

Iz javno dostupnih podataka došao je, tvrdi, do iznosa od 200 milijuna kuna štete koja je nanesena odlukama Povjerenstva i HŠ-a o podjeli drvne sirovine, kojima su, kako je tvrdio, pojedini kupci bili privilegirani na uštrb drugih.

Papreni sudski sporovi
I na zadnjem natječaju za raspodjelu sirovine za ovu godinu njegovi su zahtjevi odbijeni, a on samo nastavlja pravnu bitku i tuži HŠ, koji u godišnjim financijskim izvješćima bilježi rezervacije.

“Lani je to bilo 100 milijuna, a taj iznos, kaže, sada se već penje na 180 milijuna. Meni kao poreznom obvezniku nije prihvatljivo da se državnu tvrtku vodi na takav način, jer ako se to nastavi, do 2027. do kada je sporazum HŠ i HGK na snazi, taj će iznos biti do 600 milijuna”, kaže Požgaj, nastavljajući da se nada da će AZTN do kraja godine uspjeti proanalizirati slučaj i prekinuti ovu praksu. To bi, kaže nakon svog iskustva i prekida ovisnosti o povoljnijoj nabavi sirovine iz državnih šuma, bilo pozitivno za cijeli sektor.

Požgajeve tvrtke silom prilika prestale su ovisiti o tom drvu, prošle su postupke preslagivanja i restrukturiranja, od smanjenja broja zaposlenih do nagodbe s vjerovnicima, a on sam kaže kako se to nakon svega zapravo pokazalo kao sjajno iskustvo. Zašto?

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Mi smo pokazatelj da se može živjeti na tržišnom modelu. Uvozimo 70% sirovine, uglavnom hrastovih dasaka i uglavnom iz Mađarske i Rumunjske. Drvo je u međuvremenu dva do tri puta skuplje, no to nas je sve natjeralo da budemo savršeni u proizvodnji i uvjerilo da se može dobro funkcionirati”, ističe Požgaj, dodajući da u odnosu na prethodno razdoblje ostvaruju iste prihode, ali rade nišne proizvode s višom dodanom vrijednošću.

Zbog toga, zaključuje, vjeruje da od modela raspodjele kvota treba potpuno odustati, jer se on pokazuje i razlogom zašto hrvatska drvna industrija ne napreduje i zašto je i dalje jednak omjer izvoza sirovine i finalnih proizvoda, 70 naprama 30%.

Kakav će ishod ovog preispitivanja tržišne utakmice biti, posve drugačija stajališta imaju u HŠ-u. Smatraju kako ne da ničim nije narušeno tržišno natjecanje, već suprotno – stvoren je model prodaje trupaca koji je u potpunosti u skladu sa Strategijom razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH 2017. – 2020., gdje je izrijekom navedeno da se postojeći sustav opskrbe drvnom sirovinom treba izmijeniti u dijalogu s proizvođačima.

“Primjena Pisma razumijevanja rezultirala je upravo samim opstankom drvne industrije u ovim kriznim pandemijskim godinama, zadržavanjem ljudi u ruralnim krajevima, dok je sam način prodaje najdorađeniji i bolji nego ikad prije”, ističu iz HŠ, a temelj za očekivanja da će AZTN potvrditi nepostojanje kršenja pravila tržišne kompetencije vide u dvije ranije prijave, po kojima su provedene analize prije dvije godine.

“Radilo se o prijavama identičnog sadržaja, pa ne vidimo razlog zbog kojeg bi AZTN mijenjao mišljenje”, poručuju iz HŠ.

Iz Službe za odnose s javnošću HGK poručuju kako postupak u ovoj fazi ne žele detaljnije komentirati, no također napominju kako su već dvaput pokrenuti postupci po istom Pismu razumijevanja, te da je u oba slučaja prijava odbačena.

“Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca potpisano je kao rezultat suradnje HŠ, Ministarstva poljoprivrede i Udruženja drvno-prerađivačke industrije.

Pismom se prihvatila većina kvalitetnih prijedloga od strane drvne industrije s ciljem daljnjeg razvoja drvnog sektora, a o spomenutom modelu je i AZTN 2019. dala pozitivno mišljenje”, ističe se u odgovoru HGK-ove službe za odnose s javnošću, uz napomenu da su za provedbu godišnjih natječaja za prodaju trupaca i odluku o raspodjeli odgovorne primarno HŠ.