Službeni statistički podaci pokazuju da u Srbiji najviše zarađuju zaposleni u računarskom programiranju i konzultantskim uslugama, piše portal b92.

Njihova prosječna plaća za veljaču iznosila je 227.823, što je tri put više od ukupnog prosjeka zaposlenih u državi, dok su najmanje bile plaće u uslužnim djelatnostima, pripremanju i posluživanju hrane, s prosjekom manjim od 40.000 dinara.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku o plaćama po djelatnostima također pokazuju da je isplativo raditi u proizvodnji koksa i derivata nafte gdje se u prosjeku zarađuje nešto više od 155.000 dinara. Slijede plaće u duhanskoj industriji – 110.000 dinara te u zračnom prometu sa 153.644 dinara.

Prosjek 70.605 dinara
Plaćama većim od republičkog prosjeka, koji je za veljaču iznosio 70.605 dinara, mogli su pohvaliti i zaposleni u kompanijama za opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom gdje je zabilježen prosjek od 95.586 dinara.

U rudarstvu plaća je iznosila 100.706 dinara, financijskoj djelatnosti i osiguranju 103.693, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 95.974, državnoj upravi i obaveznom socijalnom osiguranje 81.949 dinara.

Na listi onih koji su primali manje od prosjeka su, osim uslužnih djelatnosti, i zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu s prosječnih 58.045 dinara, proizvodnji namještaja sa 48.205, građevinarstvu 60.234, trgovini 58.123, kopnenom prometu 49.106, poslovanju nekretninama 64.836, obrazovanju 66.464, umjetnosti, zabavi i rekreaciji 58.431 dinara.

Primanja manja od prosjeka, koja su se kretala između 40.000 i 45.000 dinara imali su i zaposleni na popravci računara, u putničkim agencijama i turoperatorima, proizvodnji odjeće i drvoprerađivačkoj industriji.

Ministar prezadovoljan
Srpski ministar financija Siniša Mali nedavno je u intervjuu za Objektiv izjavio kako je “prezadovoljan postignutim rezultatima, jer smo pokrenuli val investicija i od zemlje na ivici bankrota napravili državu koja je četiri godine zaredom imala suficit u budžetu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zahvaljujući tome, pandemiju smo dočekali spremni, uspjeli smo očuvati makroekonomsku stabilnost. Građane i privredu pomogli smo s tri paketa ekonomske podrške. Naravno, stalno postavljamo nove ciljeve i borimo se da ih ostvarimo. Rekli smo da će prosječna plaća biti 500 eura.

Tu cifru smo odavno prešli, a novi cilj je da do 2026. godine prosječna plaća bude 1000, a prosječna penzija oko 500 eura. Raduje me i činjenica što je u ovom trenutku javni dug pod kontrolom, stabilan i na nivou od 52,3 posto, što je daleko od granice koju propisuje Maastricht”, zadovoljan je srpski ministar financija Siniša Mali.