Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama od 2019. godine provodi projekt ‘Program radnog treninga za osobe s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima u okviru zaštitnih radionica i integrativnih radionica u Republici Hrvatskoj’.

Optimalna prilagodba
Riječ je o prilagođenom programu osposobljavanja za osobe s invaliditetom, koje se zbog težine invaliditeta ili zdravstvenog stanja ne mogu zaposliti i biti aktivne na otvorenom tržištu rada, već su zapošljive u zaštitnim radnim uvjetima, na zaštitnom radnom mjestu.

“Projekt se provodi na zaštitnom radnom mjestu u zaštitnim i integrativnim radionicama, u kojima se uvjeti rada i radni postupci mogu optimalno prilagoditi potrebama korisnika.

Dvogodišnji program osposobljavanja omogućava korisnicima rad na različitim radnim mjestima u proizvodnji (tekstil, konfekcija, tisak i kartonaža, metal i keramika, drvna industrija, proizvodnja čokolade, prehrana, skladišni te poslovi čišćenja i održavanja) i administrativnim poslovima (nabava, statistika, opći i kadrovski poslovi).

U okviru navedenih poslova, pronalazi se optimalno radno mjesto za svakog korisnika, temeljeno na sposobnostima, interesima i specifičnostima njihova radnog funkcioniranja”, objašnjavaju iz Zavoda.

Korisnicima je osigurana stručna podrška, prilagođena individualnim potrebama, kako bi se osigurao njihov daljnji razvoj, održale ili povećale individualne radne i kognitivne sposobnosti, motoričke, socijalne te praktične životne vještine.

Stručna podrška je neizostavna u aktivnostima usmjerenim na učenje i rad osoba s invaliditetom te cjelokupno opće funkcioniranje u radnoj sredini, a iznimno važnom se pokazala u aktivnostima s korisnicima, kao najosjetljivijom i najranjivijom skupinom u društvu, posebno u odnosu na pristup tržištu rada.

Osam korisnika zaposleno
“U izvedbi cjelokupnog programa radnog treninga sudjelovalo je više od 40 radnih instruktora, mentora, trenera, a stručnu podršku u vidu savjetodavnog individualnog i grupnog rada s korisnicima pružalo je gotovo 20 stručnih radnika – psihologa, socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora i pedagoga.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tijekom dvije godine provedbe, u projekt je uključeno 55 korisnika, u devet zaštitnih i integrativnih radionica na području Hrvatske: Hedona d.o.o. iz Križevaca, Hrast-Export-Puklavec d.o.o. i Srednja strukovna škola iz Varaždina, Labtex d.o.o., Znak tišine d.o.o te URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Zagreba, Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje Suvenir Arbor iz Sirača, Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES Split i Zaštitna radionica Tekop Nova Pula”, kaži uz Zavoda i dodaju kao su korisnici mahom mlade osobe, u dobi od 15 – 24 godine (43,64 %). “Gotovo svi dugotrajno nezaposleni, čak 20 posto korisnika je prije uključivanja u projekt bilo prijavljeno u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje više od devet godina, a preko 70 posto (40) korisnika nikad nije bilo u radnom odnosu.

Otprilike polovica korisnika pohađala je posebne odgojno – obrazovne ustanove i završila obrazovne programe za učenike s teškoćama u razvoju. Tijekom dvije godine provedbe projekta, osam korisnika je zaposleno u zaštitnim i integrativnim radionicama.

Značajan napredak u radnom i socijalnom funkcioniranju postiglo je 65 posto korisnika. Gotovo polovica korisnika uspješno je usvojila poslove radnog mjesta, bez ili uz lakše smetnje radnog funkcioniranja.

Sudjelovanjem u projektu, korisnicima je osigurana općenito bolja kvalitetu života, u smislu veće uključenosti u zajednicu, više socijalnih kontakata, povećanje samostalnosti i samopouzdanja, te razvoj osjećaja vrijednosti i vlastitog doprinosa društvu.

Važno je podsjetiti, kako rezultati provedbe projekata za korisnike imaju krucijalan značaj, stoga je neupitna potreba za održivosti ovakvih aktivnosti”, zaključuju iz Zavoda.