Prvo stručno izlaganje na konferenciji održao je Josef I. Abramowitz iz GigawattGlobal Coöperatief U.A. Odmah na početku istaknuo je kako je odlična ideja što se 25 godina diplomatskih odnosa Hrvatske i Izraela obilježava ne samo na način da se radi nešto što pomaže zemljama uključenima, već cijelom svijetu.

Nedostaje vam solara

“Nisam diplomat, poduzetnik sam i klimatski aktivist, ne mogu govoriti o Hrvatskoj, ali mogu o onome što je dobro, za državu i planet. Vi već imate jako dobru diverzifikaciju koja daje energetsku sigurnost, a dio ste i plana koji predviđa smanjenje emisije CO2 za 50% do 2030. Nuklearna je energija najskuplja, puno traje da se izgradi novo postrojenje, a nije ni ekološki sigurna. Otpad koji ostavlja traje i 10.000 godina, a nuklearke nisu sigurne ni od političke destabilizacije, što vidimo sad u Ukrajini”, kazao je Abramowitz, koji ističe kako Hrvatska ima priliku da bude vođa klimatskih promjena u Europi. Ono što nam nedostaje, kaže izlagač, solarna je energija. “Izrael je tu prvak i, što se solarne energije tiče, tu više ne bi trebalo biti nikakve bojazni. Jer kad se govorilo o tome, uvijek se kao problem spominjalo potencijalno oblačno razdoblje. Ali danas solarni paneli više ne ovise o suncu jer ultraljubičaste zrake prolaze i kroz oblake, a energija prikupljena od sunca lako se može i skladištiti”, objasnio je Abramowitz, pa dodao da upravo ta mogućnost očuvanja energije omogućuje svojevrsno korištenje solara i noću. Dodao je i da za malu zemlju poput Hrvatske ni ne treba puno energije. Ono što treba, da cijeli plan o obnovljivim izvorima uspije, kaže ovaj izlagač, jesu tehnologija, financije i vodstvo.

“Tehnologija danas ima dovoljno i različite su, a što se očuvanja energije tiče, partner Hrvatskoj može biti Izrael. Za financije je ključna odluka Vlade, a ona mora čuti da ljudi žele obnovljive energije. Ključni je, zapravo, cilj privatni sektor uvući u plan, na način da oni plate transformaciju” kaže Abramowitz, koji za Hrvatsku predlaže solarna polja.

Drugo stručno izlaganje održao je Dov Khenin iz Izraelskog klimatskog foruma. Kazao je da se najgore posljedice klimatskih promjena još mogu izbjeći, ako se djeluje odmah.

“Cilj je da se staklenički plinovi smanje za 25%, što jest veliki izazov, ali moramo ga ispuniti da spasimo planet. Koronakriza je pokazala ljudsku sposobnost na prilagodbu na drastične promjene, ako je potrebno, i sad to moramo i ovdje primijeniti”, rekao je Khenin pa dodao kako je sve dodatno zakomplicirala invazija na Ukrajinu, pokazavši europsku ovisnost o ruskom plinu, a o klimi rijetki brinu.

“Moramo iz korijena promijeniti navike, kao i konzumerizam na koji smo naviknuti. Hrvatska je mala zemlja, ima malu ekonomiju i, možemo reći, mali klimatski problem. Ali može imati ogromno mjesto u rješenju problema” ističe Dov Khenin.

Glavni krivac

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Ari Ben Dror iz Good Food Institutea na Večernjakovoj konferenciji ‘’Hrvatska kakvu trebamo – Zelenim razvojem protiv klimatske krize’ izlagao je o alternativnim proteinima, odnosno načinu na koji bi se, u budućnosti, proizvodnja hrane uvelike mogla promijeniti. “Proizvodnja životinjske hrane glavni je krivac za stakleničke plinove, čak 6% plinova više nego od svjetskog transporta, proizvodi se tako”, upozorio je Ben Dror. Njegov Good Food Institute predlaže alternativne proteine, inačicu mesa baziranu na biljkama.