EN DE

Crna Gora se mora što prije okrenuti uzgoju žitarica i vlastitoj proizvodnji brašna

Autor: Poslovni dnevnik
19. travanj 2022. u 08:00
Podijeli članak —
Crnoj Gori godišnje je dovoljna žetva žitarica sa 10.000 hektara da bi se podmirile sve potrebe, a neobrađenog zemljišta ima daleko više/D. Špehar/PIXSELL

Кriza koju je izazvala obustava isporuke brašna iz Srbije mogla je biti spriječena da se Crna Gora ranije posvetila uzgoju žitarica i vlastitoj proizvodnji brašna.

Кriza koju je izazvala obustava isporuke brašna iz Srbije mogla je biti spriječena da se Crna Gora ranije posvetila uzgoju žitarica i vlastitoj proizvodnji brašna, kazao je Svetozar Radonjić, predsjednik Udruženja zanatskih pekara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

On je rekao da je Crna Gora država s najviše obradive zemlje po stanovniku, ali da to nitko ne želi iskoristi, te da je to u krizi izazvanoj ratom u Ukrajini došlo na naplatu.

Кriza koju je izazvala obustava isporuke brašna iz Srbije mogla je biti spriječena da se Crna Gora ranije posvetila uzgoju žitarica i vlastitoj proizvodnji brašna, kazao je Svetozar Radonjić, predsjednik Udruženja zanatskih pekara.

On je rekao da je Crna Gora država s najviše obradive zemlje po stanovniku, ali da to nitko ne želi iskoristi, te da je to u krizi izazvanoj ratom u Ukrajini došlo na naplatu.

“Nama je na godišnjoj razini dovoljno da posijemo10.000 hektara žitarica kako bi se podmirile sve potrebe, a samo Zetsko-bjelopavlićka ravnica ima 22.000 hektara obradivog zemljišta. I ne bi nam bilo potrebno čekati što će susjedne države uraditi sa svojim brašnom i hoće li dopustiti izvoz”, objasnio je Radonjić za Dan.

On smatra da je sadašnja cijena od 80 centi za kruh previsoka, te da je to posljedica trgovačkog rabata koji je dosegnuo 40%.

“Кada bi se istinski okrenuli uzgoju pšenice i kada bi Ministarstvo poljoprivrede podržalo proizvodnju pšenice, kukuruza, raži, ječma, sigurno je da bi i cijene kruha bile daleko niže. Kruh je osnovna životna namirnica i njegova cijena ne bi smjela unedogled rasti, jer mora biti dostupan svim kategorijama stanovništva”, poručio je Radonjić.

Prema njegovim riječima, najveći je protivnik proizvodnje hrane u Crnoj Gori – mentalitet.

“Svatko tko ima komad zemlje može slobodno živjeti i nešto proizvoditi, što bi dovelo do snižavanja cijena. Crna Gora je u srednjem vijeku bila poznata kao žitnica, ali prilikom osnivanja moderne države netko se sjetio da je bolje da uvozimo nego da sijemo i upravo takav stav nas je doveo do toga da moramo čekati da nam netko proda pšenicu, što je dovelo do velikog poskupljenja svih namirnica”, rekao je Radonjić.

On smatra da je jedan od problema i to što je Crna Gora među rijetkim državama u čijoj se Skupštini ne može čuti glas seljaka.

Autor: Poslovni dnevnik
19. travanj 2022. u 08:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close