Četvrti paket sankcija Europske unije dijelom se odnosi na zabranu transakcija s kompanijama izvan EU koje su u većinskom vlasništvu 12 ruskih kompanija, među kojima je i Gazprom Neft. Kao što se i pretpostavljalo, to bi moglo najteže pogoditi Srbiju, piše Danas.

Upozorenje da će Srbiji biti obustavljena isporuka sirove nafte zato što je Gazprom Neft većinski vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS) pokazalo se opravdanim.

Hrvatski Jadranski naftovod (Janaf), koji upravlja terminalom za prijem tankera u Omišlju, od kuda kreće naftovod do Rafinerija nafte Pančevo, u vlasništvu NIS-a, priopćio je da odluka Vijeća EU od 15. ožujka obuhvaća ugovor o transportu sirove nafte koji je Janaf sklopio s NIS-om za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022.

Doprema Dunavom?
“Tim ugovorom rezervirani su transportni kapaciteti Janafa u ukupnoj količini od 3,2 milijuna tona, te se isti, ako ne dođe do promjena, neće moći realizirati od 15. svibnja 2022., sve dok mjere ograničenja budu na snazi”, stoji u priopćenju Janafa. NIS gotovo sve uvozne količine sirove nafte dobiva preko Janafa. U NIS-u Gazprom Neft ima 56,15 posto dionica, Republika Srbija 29,87 posto, dok ostatak drže mali dioničari.

Srpsko Ministarstvo rudarstva i energetike priopćilo je da se analiziraju mogući pravci opskrbe sirovom naftom i naftnim derivatima iz terminala i rafinerija u susjedstvu, kao i mogućnosti za uvoz sirove nafte i derivata.

Mihailo Gajić, ekonomist Libeka, ističe da bez nafte rafinerija u Pančevu ne može raditi. “Ako rafinerija ne radi to bi utjecalo na smanjenje BDP-a Srbije za oko dva posto. A tu je i pitanje subvencija države koje bi bile nužne”, kaže Gajić.

Prema njegovim riječima, ako se ne pronađe rješenje vjerojatno bi došlo do poskupljenja, a i problem je pronaći toliko goriva u regiji. S druge strane, sirova nafta mogla bi stizati preko Albanije i Kosova cisternama, što bi bilo znatno skuplje od transporta naftovodom.

Odvjetnik Branko Pavlović kaže da je NIS-ova luka u Pančevu dobra i da bi se sirova nafta mogla dopremati i teglenicama na Dunavu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Porast će cijena goriva
“Uvijek možemo uvoziti derivate kao što to rade zemlje koje nemaju rafineriju ili kao što Mol sada uvozi iz Mađarske, no to znači da će gorivo biti skuplje”, ocjenjuje Pavlović.

Još od donošenja odluke EU razmatra se smanjenje vlasništva Gazprom Nefta u NIS-u na ispod 50 posto čime ta kompanija ne bi bila obuhvaćena sankcijama.

Pojavile su se različite varijante promjene vlasništva. Jedni smatraju da obična kupovina nešto više od šest posto ruskih dionica od strane države nije opcija jer bi time bile prekršene sankcije u kojima stoji zabrana svih transakcija s većinski ruskim kompanijama iz zemalja koje nisu članice EU. Gajić, pak, misli da za Srbiju kao zemlju izvan EU to ne vrijedi.

Također se razmatrala nacionalizacija NIS-a, pa da se onda nakon rata i sankcija obavi povrat imovine. Moguća je i dokapitalizacija, tako što bi NIS izdao dionice koje bi kupila država čime bi se smanjio udio Gazprom Nefta ispod 50 posto.