Dvije godine nakon potresa u Gradu Zagrebu i dvjema okolnim županijama još stoji sve što se tiče konstrukcijske obnove privatne imovine, iznimku predstavlja samoobnova u koju su dakle na vrijeme krenuli sami vlasnici, tako da je rezime ravan debaklu, jer praktički nijedna kuća u privatnom vlasništvu nije obnovljena državnim novcem. S tim u vezi novi ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina, netom nakon što je preuzeo ‘vrući’ kesten, poručuje: “Realnost su neumoljive brojke!”, no kakvi se pomaci i s kojom dinamikom očekuju, kako će novi ministar pokrenuti brzi tempo obnove te kad će se na terenu vidjeti stvarni preokret, izvjesno je da će se danas doznati više. Naime, novi ministar će sudjelovati na sastanku skupštine Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI-IS) koji se održava u povodu godišnjice zagrebačkog potresa, na kojem će se predstaviti godišnji presjek svega učinjenog iz područja potresnog inženjerstva, s ciljem identifikacije ključnih izazova u budućnosti.

Na samom sastanku očekuje se sudjelovanje svih dionika iz područja potresnog inženjerstva, okupljenih oko udruge HCPI-a (gotovo svih fakulteta, strukovnih komora i udruženja te brojnih stručnjaka), koji će prezentirati različite perspektive djelovanja pojedinih struka, identificirati prioritete i predložiti konstruktivna rješenja.

Komore inženjera građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike u svojoj podršci imenovanju Paladina, najavile su da se očekuje partnerski donos i suradnja s novim ministrom graditeljstva, poglavito u području ubrzanja obnove potresom pogođenih objekata. Prema predstavnicima inženjerskih struka objedinjenih kroz navedene tri komore, pred novim ministrom je zahtjevan zadatak – značajno ubrzanje obnove, te će se rad trećeg ministra graditeljstva po redu od izbijanja potresa od strane strukovnih komora vrednovati prema rezultatima koje postigne u budućem razdoblju.

U proteklom razdoblju osim promjena na čelu ovog resora, promijenila su se i dva gradonačelnika Zagreba, zatim dva čelnika Fonda za obnovu i dva zakona o obnovi s rezultatom na papiru normativnog pojednostavljenja, dok je efekt vidljiv u vidu 70-ak zgrada u samoobnovi te niti jednoj novoizgrađenoj kući, te niti jednoj zgradi u konstrukcijskoj obnovi, dok ih je srušeno 20-ak uključujući zgrada na uglu Petrinjske i Đorđićeve ulice koja je predstavljala opću opasnost.

Tempom cjelokupne obnove, pa tako ni privatnih objekata, nije zadovoljna ni nova zagrebačka vlast koja je svojih 20-ak zaposlenika uputila u Ministarstvo i Fond kako bi se povećali njihovi kapaciteti.

Naime, kako je potvrdio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević posudili su svoje zaposlenike i ministarstvu i Fondu, upravo kako bi se proces obnove ubrzao te da bi se pojačali kapaciteti da se što brže realiziraju postupci. Pritom je Tomašević pozvao i na ubrzavanje procesa imenovanja novog ravnatelja Fonda za obnovu.

Procjenjuje se da su dosad na svojim obrazovnim, zdravstvenim i kulturnim objektima u procesu obnove potrošili nešto manje od milijardu kuna te se očekuje faza povlačenja novca u proračun Grada Zagreba za sufinanciranje obnove dijela zgrada.

Međutim, nezadovoljavajući rezultati obnove, pored stalnog utega u dijelu administrativnog aspekta i upravljanja, dolaze u trenutku rasta cijena građevinskog materijala, za što će po svemu sudeći biti potrebne korekcije. Porast cijena građevinskog materijala ima značajan utjecaj na građevinski sektor, a  izvođače u obnovi dovodi na teren nesigurnosti kako će se definirati stavke unutar ponuda na javnim natječajima.  Očekuje se poskupljenje obnove, navode pojedini građevinari. A to znači da su neadekvatne drugom izmjenom zakona i programa mjera definirane pretpostavljene cijene radova i usluga. S povećanjem cijena na tržištu iste je potrebno prilagoditi pod pritiskom rasta cijena materijala, jer izvođači neće htjeti ući u rizik. Veliki problem ostaje i pitanje ugovorenih radova po stavim stavkama cijena, a opterećujući faktor koji može proces usporavati tiče se kronične boljke nedostatka kvalificirane radne snage.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost