Vijeće EU ovog je utorka odlučilo uvesti i četvrti paket gospodarskih i pojedinačnih sankcija prema Rusiji. Među ostalim, to uključuje ograničenja izvoza za opremu, tehnologiju i usluge za energetsku industriju, kao i dodatna trgovinska ograničenja u vezi sa željezom i čelikom i luksuznom robom.

Dodaju li se tome i određene protumjere, europska industrija suočava se s novim krugom poremećaja odnosno prekida lanaca opskrbe, a to znači i slabljenje perspektiva industrije EU koja je proteklih mjeseci bila u znaku oporavka.

Pozitivna kretanja
Prema najnovijem Eurostatovu pregledu industrijske statistike, za siječanj, eurozona se obujmom proizvodnje zadržala na ostvarenju prethodnog mjeseca, a promatra li se cijela EU, treći mjesec zaredom bilježe se pozitivna tekuća kretanja.

Dok je ovogodišnji siječanj u eurozoni pod utjecajem osjetnog pada proizvodnje kapitalnih proizvoda (-8,5%) u konačnici ispao 1,3 posto slabiji nego lanjski prvi mjesec, na razini svih članica EU pad u kategoriji kapitalnih dobara nadomješten je jačim rastom proizvodnje energije i robe široke potrošnje, pa je obujam proizvodnje u konačnici porastao 0,4 posto.

U Hrvatskoj je u usporedbi s lanjskim siječnjem industrijska proizvodnja porasla 3,5 posto, što je nešto manja stopa nego prethodna dva mjeseca, s tim da su kod nas taj rast povukli kapitalni i intermedijarni proizvodi (+10 odnosno +8,4%).

Pritom je u prerađivačkoj industriji, koja čini više od četiri petine ukupne, siječanjski godišnji rast iznosio 4,4 posto.

“Godišnje stope rasta industrijske proizvodnje kod nas traju od prosinca 2020.”, podsjetili su ovih dana analitičari RBA, ističući kako je u siječnju rast zabilježilo 15 djelatnosti prerađivačke industrije, a u njih devet proizvodnja je bila niža nego u siječnju prošle godine.

Među državama članicama Unije stopama rasta prednjačile su na početku ove godine Litva (+24,7%), Austrija (+17,3%) i Poljska (+16,6%). No, dok se uz “najsvježiju” statističku potvrdu iznadprosječnog mjesečnog porasta proizvodnje u Njemačkoj i Francuskoj siječnju među analitičarima ističe kako je to dijelom pripisuje poboljšanju dostupnosti poluvodiča, trenutno su opskrbni lanci opet jedan od važnijih faktora rizika, i to na više načina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To već rezultira novim zastojima u proizvodnji za industriju eurozone, a osim ukrajinske krize ekonomisti s tim u vezi upozoravaju i na nove zastoje iz smjera Kine povezane s koronavirusom. Sve u svemu, ponovno raste zabrinutost oko slabljenja izgleda za industriju eurozone, a to bi se moglo pokazati već s podacima za ožujak.

U prvom planu Njemačka
U tom smislu, naravno, u prvom planu je industrijski najmoćnija članica Unije, Njemačka. Nedostatak materijala i sirovina zakočio je oporavak industrije, komentirao je ovih dana Thomas Gitzel, glavni ekonomist u VP Bank Grupi.

Proizvođači automobila već su, kaže, morali zaustaviti dio svoje proizvodnje jer je Ukrajina, primjerice, glavni dobavljač kabelskih snopova za automobile, a njezina proizvodnja je stala. Za europsku industriju potencijalno bi značajan udar bio i potencijalni energetski embargo Rusiji, no za to zasad nema najava.

Ipak, s obzirom na već očite i prisutne prepreke i veličinu njemačke industrije, među analitičarima se smatra kako iz dana u dan raste rizik stagflacije.

Lošije perspektive velikih europskih ekonomija znače i da bi za hrvatske proizvođače oporavak inozemne potražnje mogao biti skromniji, jer su one i glavni vanjskotrgovinski partneri za naš robni izvoz.