Prilično dugo Hrvatska narodna banka je u izvješćima ponedjeljkom o redovnim tjednim operacijama samo konstatirala potpuni izostanak interesa banaka za dodatnom likvidnošću.

S obzirom na razine viškova likvidnosti u sustavu, to ne čudi. Višak kunske likvidnosti trenutno se kreće oko čak 80 milijardi kuna. Ipak, u posljednja tri tjedna na HNB-ovim redovnim operacijama bilježe se prometi.

Ovog ponedjeljka središnja je banka uz odgovarajući kolateral na tjedan dana plasirala 255 milijuna kuna (uz kamatnu stopu od 0,05 posto). Kako su približno toliko iznosile i u prethodne dvije tjedne posudbe, očito je riječ o zanavljanju tog izvora dodatne likvidnosti od strane jedne ili nekoliko banaka.

Vremenski se pojava interesa za dodatnom likvidnošću preklopila s posljedicama sankcija Rusiji odnosno bankama u vlasništvu ruskih banaka, što je ovdašnji Sberbank gurnulo u likvidnosne probleme, a cijela situacija s ukrajinskom krizom vjerojatno je općenito potaknula nešto odljeva likvidnosti.

Valja primijetiti i da je na posljednjoj aukcija trezorskih zapisa, održanoj početkom ovog mjeseca, potražnja za jednogodišnjim “trezorcima” bila više nego upola manja od najavljenog plana Ministarstva financija.

U tom tjednu dospijevalo je milijardu kuna trezoraca, u Katančićevoj su u pozivu za aukciju najavili kao planirani iznos za nove upise 800 milijuna, a na kraju su pristigle ponude u iznosu od 370 milijuna.

U konačnici je osim manjeg iznosa aukcija zaključena blagim povećanjem kamatne stope; na 0,05 posto (prethodna je bila uz 0,01%).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“