Danas, kad nam je glavna briga kako zaustaviti bezumnu agresiju i osigurati mir u Europi, nezahvalno je govoriti o negativnim učincima ruske invazije na Ukrajinu, na domaće gospodarstvo. Hrvatska udruga poslodavaca podržava sve dosadašnje mjere sankcija protiv Rusije, ali ne možemo zanemariti činjenicu da će imati reperkusije na poslovanje gospodarstvenika. Opsežne i teške sankcije, koje su zemlje Europske Unije nametnule Rusiji, domaćem će gospodarstvu donijeti negativne učinke u kratkom roku, ali se njihov utjecaj može osjetiti i dugoročno.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je stoga, na temelju konzultacija sa svojim članicama,  istaknula šest ključnih područja, u kojima se mogu očekivati negativni učinci te nudi  prijedloge za njihovo otklanjanje.

1. Izloženost izvoznog sektora i naplata dospjelih potraživanja kao i već ugovorenih poslova. Jednom dijelu poduzeća koje izvozi na rusko tržište u ovom trenutku je ugroženo cijelo poslovanje, što zbog nemogućnosti naplate dospjelih potraživanja, a što zbog nemogućnosti daljnjeg izvoza. Izazov je i gdje plasirati robe proizvede za rusko tržište, na koje se više ne mogu plasirati. Samo na jednom ugovoru o izvozu, jedna je domaća tvrtka već izgubila je 1,5 milijuna eura.
2. Problem uvoza sirovina neophodnih za proizvodnju. Za neke sirovine, nužne za proizvodnju domaćim tvrtkama, ne postoji financijski održiva alternativa, pa je dijelu proizvođača ugroženo cijelo poslovanje. Ako i postoji drugi pravac nabave, sirovina je preskupa pogotovo jer se očekuju dodatni problemi u isporuci. Troškovi tvrtki s tog naslova su već enormni – i po 10.000 eura po danu, što bi moglo rezultirati štetom većom od 15  milijuna eura u šest mjeseci.
3. Dodatni rast cijena energenata, vjerojatno će potaknuti rast opće razine cijena. Iako je Hrvatska manje izložena ovisnosti o uvozu energenata iz Rusije od drugih članica EU, već je vidljiv rast cijena energenata, prvenstveno plina, na svjetskim tržištima, a u kratkom roku se očekuje nastavak korekcija cijena na gore. Upitno je stoga hoće li nedavno doneseni Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena na građanstvo i poslovni sektor biti dovoljan.
4. Negativan učinak sankcija na poslovanje poduzeća u ruskom vlasništvu. Primjer Sberbanka zorno pokazuje kako u samo nekoliko dana može doći do velike poslovne krize do tada zdravog poduzeća.
5. Negativni učinci na turizam, posebice nautički sektor. Već su zabilježena otkazivanja rezervacija i zahtjevi za odgodom plaćanja, i to ne samo od strane klijenata iz Rusije i Ukrajine nego i drugih zemalja. Relativna blizina sukoba može utjecati na odluku gostiju o destinaciji odmora, pa je uz predsezonu, u kojoj je nautički sektor ključan, pogođen i ostatak turističke sezone.
6. Neizravni, kratkoročni i dugoročni, učinci na poslovanje. Neizvjestan je nastavak poslovanja i naplate  s tvrtkama u ruskom vlasništvu, koje posluju na teritoriju Europske Unije. Tvrtke za održavanje jahti već su zabilježile probleme s naplatom. Također će probleme u poslovanju imati i gospodarstvenici koji pak rade s tvrtkama, koje su partneri nekih ruskih tvrtki ili tvrtki u ruskom vlasništvu. Teško je procijeniti gubitke jer se raspon kreće od nekoliko desetaka tisuća kuna do više milijuna eura, samo u ovoj godini.

HUP institucijama nudi prijedloge, za koje vjerujemo da mogu umanjiti poslovne štete, iako smo svjesni da ih neće u potpunosti ukloniti:

1. Donijeti kompenzacijske mjere poput Fonda za sanaciju štete u gospodarstvu Podržavamo prijedlog Udruge „Hrvatski izvoznici“ o formiranju Fonda za sanaciju šteta u gospodarstvu. Sankcije su plod koordiniranih međunarodnih aktivnosti pa bi stoga na razini EU trebalo tražiti zajedničke, kompenzacijske programe. U slučaju da je potrebno previše vremena za odluku na razini Europske Unije, prijedlog je da država osigura kompenzaciju troškova.
2. Osigurati primjeren prijelazni rok za prilagodbu poslovanja na sankcije
3. Pomoći u otvaranju alternativnih tržišta za izvozne proizvode namijene Rusiji, kao i za uvoz potrebnih sirovina iz Rusije. Država u suradnji s poslovnom zajednicom može kroz bilateralne odnose otvoriti prostor za alternativna tržišta, a inicijativu treba pokrenuti i na razini EU.
4. Moratorij na dospjele kredite u bivšoj Sberbanci produljiti na najmanje mjesec dana. Iako je situacija s poslovanjem banke u ruskom vlasništvu sanirana promjenom vlasničke strukture među klijentima vlada velika doza neizvjesnosti. Kako bi se smanjila nesigurnost i primirilo tržište, smatramo da bi  moratorij na kredite bilo dobrodošlo rješenje.
5. Osigurati pravovremene i pouzdane informacije i predstavnike gospodarstva uključiti u proces donošenja odluka. U cilju suzbijanja panike kao i očuvanja poslovanja potrebno je promptno ih informirati te uključiti u proces donošenja odluka, koje će se ticati poslovnog sektora. Pritom ne govorimo samo o ekonomskim sankcijama Rusiji, nego i o organizaciji poslovanja pa i prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.
6. Pravovremeno informirati poslovni sektor o praktičnoj primjeni sankcija. Nedovoljno je informacija na koga i kako se točno odnose uvedene sankcije.
   1. Državne institucije poslovni sektor mogu informirati kroz (virtualne) radionice o tome kako se u uvedene sankcije prema Rusiji praktično primjenjuju.
   2. Potrebno je pokrenuti centralnu web stranicu, na kojoj bi stalno bio dostupan ažuriran cjelovit popis kompanija pod sankcijama.