Podravka je u 2021. godini ostvarila najbolje rezultate u povijesti kompanije, 4,63 milijarde kuna prihoda te neto dobit od 309,2 milijuna kuna, kazala je ovih dana predsjednica uprave kompanije dr. sc. Martina Dalić.

S nekadašnjom ministricom financija i gospodarstva te potpredsjednicom Vlade, kojoj je od 24. veljače povjeren i puni petogodišnji mandat na čelu domaće multinacionalne perjanice, razgovaramo o daljim planovima i strategiji Podravke, poslovanju u pandemiji, ratu u Ukrajini i sankcijama Rusiji, enormnom rastu inputa u proizvodnji, potencijalnim akvizicijama…

U odnosu na 2020., prihodi od prodaje u 2021. rasli su 2,8%, a dobit 24,2%, i to u oba segmenta Grupe Podravka – prehrani i farmaceutici.
Rekla bih da taj rezultat odražava ravnotežu između poslovnih aktivnosti na tržištu, upravljanja troškovima te investicija i procesa koje smo pokrenuli u prošloj godini, a čija je namjera osnažiti temelje našeg biznisa i stvoriti pretpostavke za daljnji rast.

Važno je znati da prošlogodišnji rezultati nisu proizašli iz povećanja cijena naših proizvoda. Upravo suprotno, rast cijena sirovina smo prošle godine apsorbirali kroz snižavanje drugih troškova.

Koliko su zapravo rasle? Najavljeno je kako ste i u ovoj godini za povećanje plaća osigurali 35 milijuna kuna.
Plaće smo povećali u proljeće prošle godine, a rast će i od 1. ožujka ove godine. Lanjske je godine povećanje u dominantnoj mjeri bilo usmjereno na najmanje plaćene radnike, a sada su u nešto većem fokusu visoko kvalificirani stručnjaci koji kreiraju i drže biznis Podravke.

U dva navrata, a Podravka je velika i ima širok raspon struka od NKV radnika do doktora znanosti, plaće su tako u prosjeku rasle između 20 i 28%. S druge strane, osim uklanjanja nekih dispariteta prema drugim industrijama, smisao i glavna poruka povećanja plaća je da uprava i ja mislimo da radnici moraju sudjelovati i osjetiti dobre rezultate kompanije te smo baš slijedom dobrih rezultata u prošloj godini i donijeli odluku o povećanju plaća.

Tu ćemo odluku zadržati i provesti i u ovim izvanrednim okolnostima rata u Ukrajini, koji će se sigurno odraziti i na nas i cjelokupno hrvatsko i svjetsko gospodarstvo. Povećanje plaća vidim kao investiciju u znanje i motivaciju naših radnika za doprinos ostvarivanju budućih rezultata i svladavanju velikih izazova koji su pred nama.

Može li se reći da je korona Podravki dala dodatni vjetar u leđa što se tiče potrošnje kvalitetnih domaćih proizvoda?
Mislim da je pandemija donijela i negativnih učinaka, donijela je i prilika, tako da ovaj rezultat, kao i u 2020., pokazuje kako smo te prilike iskoristili, a da smo eventualno negativnim efektima upravljali na djelotvoran način.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Koliko su porasli troškovi poslovanja u 2021. godini? Koliko ste zbog toga morali poskupjeti svoje proizvode?
U prošloj godini je upravo upravljanje troškovima bilo ključ za ostvarivanje rezultata. Pritisci koji su nam dolazili kroz rast cijena sirovina, a i odluke koje smo sami donijeli o povećanju plaća, amortizirali smo kroz smanjenje nekih drugih vrsta troškova.

Cijene smo povećali tek pred kraj godine kad je rast cijena svih sirovina dosegnuo već visoke dvoznamenkaste postotke i kad smo iscrpili prostor za amortiziranje tog rasta kroz neke druge troškove. Ali, kada govorimo o rastu cijena proizvoda moram naglasiti da mi ne određujemo maloprodajne cijene naših proizvoda. To čine trgovci.

Kako se rat u Ukrajini odražava na poslovanje tvrtke?
Cjelokupno rusko i ukrajinsko tržište Podravke i Belupa zajedno čine manje od 6,5% prihoda cijele Grupe Podravka. U odnosu na veličinu grupe i veličinu prihoda, to nije poremećaj koji bi mogao uzdrmati bilo Podravku, bilo Belupo, no to su tržišta na kojima smo radili dugo te svakako pratimo situaciju i rizike koji se tu stvaraju i kojima moramo upravljati.

U ovome su trenutku isporuke roba za Rusiju prekinute, a potraživanja koja imamo u Rusiji u najvećoj su mjeri i osigurana. Kako će se odvijati sankcije, hoćemo li posao u Rusiji moći održati, na to će odgovoriti vrijeme.

Ne zaustavi li se rat brzo, kakve bi on, po vašem mišljenju, mogao imati posljedice po europsku ekonomiju i opskrbu hranom?
I za Podravku kao tvrtku, ali i hrvatsko i svjetsko gospodarstvo najbolja moguća vijest bila bi da se rat zaustavi vrlo brzo. Hoće li to biti moguće, teško je procijeniti.

No što ratne operacije budu dulje trajale, što sankcije budu dublje ili se još produbljivale, to će prekidi i u globalnoj trgovini, a vjerojatno i opskrbi energenata biti teži i to je veća vjerojatnost da će se novi problemi nadodati na sve ove s kojima smo se suočavamo zbog posljedica pandemije.

Cijene žitarica su već otišle u nebo, a Ukrajina je i žitnica Europe.
Ukrajina i Rusija zajedno proizvode 25% svjetske proizvodnje žita i zasigurno će doći do velikih poremećaja na svjetskom tržištu.

Ustvari, oni se već događaju. Iz naše perspektive vidimo da je ovo pravi trenutak da prepoznamo da Hrvatska proizvodi dovoljno žita za svoje potrebe, odnosno da na nacionalnoj razini shvatimo koliko je važno da u proizvodnji makar najvažnijih i najosnovnijih poljoprivrednih proizvoda možemo zadovoljiti svoje potrebe. Srećom da imamo prostora i mogućnosti i povećavanja neobradivih površina.

4,63 milijarde kuna prihoda u 2021., povijesni je rezultat Podravke/D. Špehar/PIXSELL

Kako bi se europske sankcije Rusiji mogle odraziti na poslovanje Fortenova grupe?
Gospodin Peruško je u svojim javnim nastupima pokušao pojasniti razliku između udjela u vlasništvu Fortenova grupe i poslovanja Fortenove koja posluje u Hrvatskoj, registrirana je u Hrvatskoj i u tom je smislu hrvatska kompanija.

S aspekta Podravke Konzum je naš najveći kupac i partner i poslovni odnosi s Konzumom odvijaju se nesmetano.

Upravo suprotno, tražimo s Konzumom kao i s drugim našim retail partnerima prostor za povećanje zajedničkog posla, tako da vjerujem da odnosi u samom vlasništvu Fortenove i zbivanja s pojedinim vlasnicima, a ruske banke su manjinski vlasnici, ne moraju nužno imati efekta na samu stabilnost poslovanja. Osim toga, da je to tako vidjeli smo i u trenutku kolapsa i stečaja Agrokora.

Što će sa smanjenjem PDV-a na određene artikle na policama trgovaca biti jeftinije iz Podravke?
Podravka nema utjecaja i ne možemo utjecati kako će trgovci primijeniti PDV. Niže cijene mogu potaknuti kupnju većih količina i nekoj mjeri utjecati na našu konkurentnost, no naš najvažniji adut na tržištu je povjerenje potrošača u kvalitetu Podravkinih proizvoda.

S druge strane, pratimo trendove u prehrani, što znači da smo kroz cijeli portfelj i unaprjeđivali prehrambenu kvalitetu proizvoda smanjujući udjele šećera, soli, različitih masti, ulja, aditiva, bojila…, tako da imamo i veliki dio portfelja koji nosi naziv Clean label.

S obzirom na rezultate, znači da se može reći kako prodaja brendova Podravke nije padala posljednjih godina.
Da, nije. Rast prodaje koji ostvarujemo iz godine u godinu rast je prodaje naših brendova. Podravka radi na njihovoj prepoznatljivosti, a veseli nas i jako dobar rezultat u izvozu, naročito na međunarodnim tržištima izvan područja bivše države, koji je u 2021. u odnosu na 2019. bio veći za 8,9%. To znači da i na vrlo izbirljivim tržištima Zapadne i Srednje Europe, SAD-a i Australije potrošačima uspijevamo predočiti upravo kvalitetu naših proizvoda i kvalitetu naših brendova.

Najavili ste i veći iskorak na ta tržišta.
Istina je. Imamo opravdane argumente i u kvaliteti proizvoda i u modernizaciji proizvodnje, dakle i u povećanju efikasnosti, da na tim tržištima nastupimo još snažnije prema domicilnom stanovništvu i da još hrabrije iskoračimo iz jednog potrošačkog kruga kojeg mi zovemo etnika, a to su ljudi porijeklom s ovih prostora ili JI Europe.

Smatrate li da je PDV trebao ići dolje i na mesne i riblje prerađevine te druge prehrambene proizvode gdje je još uvijek 25%?
Dugo se već vodi rasprava o visini i broju stopa PDV-a koju primjenjujemo. Za potrošača je sasvim ispravno i logično da želi da su cijene proizvoda niže. Ako trgovci primijene niže stope PDV-a na ispravan način, onda dođe do jednokratnog pada cijena, no hoće li se on zadržati kroz razdoblje od tri, šest, devet mjeseci… pitanje je.

Mislim da se u traganju za nižim cijenama radi o širem krugu problema koje bi trebalo adresirati, ne samo na PDV. Radi se i o pitanjima kako da naša proizvodnja bude konkurentnija, odnosno kako da se odvija uz niže troškove proizvodnje.

I onda jedan dio odgovora na to svakako čine porezi, ali u prvom redu direktni porezi, osobito porez n a dohodak i doprinosi koji za poslodavca, proizvođača, čine trošak kojeg moramo ugraditi u cijene proizvoda.

Drugi dio odgovora je svakako brzina i dinamika modernizacije, digitalizacije proizvodnje, robotizacije, gdje jedan važan instrument za povećanje te vrste efikasnosti i konkurentnosti mogu biti bespovratna sredstva, što iz EU fondova, što iz NPOO-a.

Treći element na cjelokupnoj listi, kad gledamo s aspekta Podravke, efikasnost je poljoprivredne proizvodnje koja utječe na cijenu naših sirovina.

Stoga, kada govorimo kako cijene na polici ili na tržnici mogu biti niže, onda bih ja rekla da je PDV samo jedan mali faktor s potencijalom kratkotrajnog djelovanja, a da postoje mnoga druga područja kroz koja mi, koji poslujemo na tržištu, nastojimo postići da naši proizvodi budu što jeftiniji.

Ako i u tim područjima postoji podrška države kroz, na primjer, bespovratna europska sredstva, tada ćemo biti konkurentniji i naše će cijene biti niže.

Stalno pričamo o većoj proizvodnji, samodostatnosti, nedovoljnoj produktivnosti, mislite li da bi nova strategija poljoprivrede konačno mogla napraviti više reda u tom području?
Mislim da ministrica poljoprivrede Vučković ulaže značajne napore da razriješi neke od čvorova koji sprečavaju efikasniju i intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. S aspekta Podravke, mi smo u protekloj godini donijeli niz mjera upravo na tragu povećanja dostupnosti sirovine i kontrole nad proizvodnjom sirovina.

Upravo su u tijeku pripreme za sadnju crvene paprike na velikim površinama u Koprivnici u obujmu u kojem Podravka nikada do sada nije sadila, kako bi potrebe za tom sirovinom u potpunosti zadovoljili sami, bez uvoza iz trećih zemalja.

Za vlastite potrebe sami u cijelosti proizvodimo grašak, ciklu, a u ovoj godini namjeravamo udvostručiti proizvodnju rajčice u Istri što bi nam omogućilo i stvorilo temelje za izgradnju novog pogona rajčice za
preradu.

Mislite li da bi i Vegeta jednog dana mogla biti isključivo domaćeg sušenog povrća?
U načelu da. U tom smislu postoje određene konkretne inicijative, s jedne strane koje se tiču izgradnje sušare uz pomoć EU fondova, što je primarno inicijativa Virovitičko-podravske županije, a s druge strane i inicijativu privatnog sektora koji je jak u proizvodnji svježeg povrća i išao bi u tom smjeru.

Podravka je u svakom slučaju voljna i otvorena da sušeno povrće nabavlja na domaćem tržištu. Preduvjet je da sušeno povrće koje bi se proizvodilo u Hrvatskoj kupujemo po konkurentnom cijenama.

S druge strane, dojam je da i dalje sve karte ulažemo u turizam, a premalo u poljoprivredu?
Mislim da je upravo pandemija pokazala da je turizam, naravno, važan za naše gospodarstvo, da mu daje izniman impuls, da otvara prilike za hrvatske proizvođače, ali je istovremeno pokazala i da hrvatsko gospodarstvo nije samo turizam.

Upravo to razdoblje pokazalo je da imamo i industriju, izvoznike, tehnološki sektor, pa bih ja kao jednu od pozitivnih lekcija pandemije vidjela to da smo u tom razdoblju osvjedočili, vidjeli i prepoznali da je turistička industrija jedan biser u našem gospodarstvu, ali da hrvatsko gospodarstvo ipak nije monosektorsko gospodarstvo ovisno isključivo o turizmu.

Kako Podravka napreduje s petogodišnjom strategijom od 2025. teškom 5 milijardi kuna?
Započeli smo sve elemente provođenja te petogodišnje strategije, u investicijskom smislu u tijeku je projektiranje LDC-a i vjerujemo da će tijekom ove godine, ako ne dođe do nekih većih poremećaja, započeti njegova gradnja. Krenuli smo i s niz projekata tehnološke modernizacije uključujući i restrukturiranje i modernizaciju Žita.

Žito je naša ovisna kompanija u Sloveniji koja se bavi pekarstvom. U protekloj godini učinili smo znatne napore u osnaživanju poslovnih procesa koji se tiču marketinga i kvalitete komunikacije s krajnjim potrošačem, a dio naše strategije su, naravno, i akvizicije kako bismo osnažili našu prisutnost na nekim od fokus tržišta.

Tu našu ambiciju podupire činjenica da je Podravka nisko zadužena kompanija s odnosnom neto duga i EBITDA koji je značajno manji od jedan – i sve ono što se u Podravci događa događa se u funkciji te strategije kojom smo tijekom protekle godine osnažili i naš menadžerski tim, a to će se nastaviti i do sredine ove godine.

Već dugo se spekulira kako vam je interesantan Mlinar, a spominju se i Vindija, PIK Vrbovec…
Ne mogu govoriti o konkretnim planovima, no imamo vrlo jasne kriterije kroz koje razmatramo potencijalne akvizicije, a koji uključuju sukladnost pojedinih akvizicijskih meta našem poslovnom portfelju, stupanj do kojeg akvizicijske mete doprinose jačanju našeg položaja na fokus tržištima i stupanj do kojeg akvizicijske mete otvaraju prostor za snažniji nastup na tim tržištima.

Što je s Farmaceutikom?
Kada govorimo o Podravci glavna asocijacija su prehrana i pakirana hrana, ali Podravka ima osobinu koja je bliska velikim multinacionalnim kompanijama – da ima drugu “nogu” u potpuno nekoj drugoj industriji. U budućnosti tako računamo na još snažniji Belupo, na njegov rast.  Sigurno je da je Belupo imao relativno snažnu poziciju na ruskom tržištu, što nam sad nesporno otvara rizike sigurnosti na koje nismo računali.

To znači da će Belupo ovih dana i u narednom razdoblju vrlo pozorno pratiti što se zbiva na ruskom tržištu i procjenjivati i razvijati aktivnosti koje će generirati poslove s kojima će se amortizirati zastoji u izvozu na to tržište ili mogući trajni zastoji, što je u ovom trenutku teško procijeniti.