Hrvatska kreće s uvođenjem eura 1. siječnja 2023. pod uvjetom da je ispunila sve kriterije, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na Večernjakovoj konferenciji ‘Hrvatska kao dio eurozone’ u Varaždinu, organiziranoj u suradnji s Vindijom.

Jedan od kriterija za uvođenje eura je kriterij konvergencije. Podsjetio je da je Hrvatska prošle godine zabilježila stopu rasta BDP-a od 10,4 posto, što je povijesno najviša stopa rasta. Već u prvoj godini smo dosegnuli i premašili predrecesijsku razinu BDP-a i danas smo među dvije vodeće zemlje po rastu.

Što se tiče tzv. kriterija iz Maastrichta, kriterije tečaja i kamatne stope Hrvatska dugi niz ispunjava. Više od desetljeća glavni izazov u ispunjavanju uvjeta je fiskalni kriterij, koji je Hrvatska prije pandemije četiri godine zaredom ostvarivala.

Zaštita potrošača
“Prema preliminarnim procjenama, deficit od planiranih 4,5 posto spustili smo na tri i nešto, puno bolje nego što smo očekivali. Još važnije, javni dug smo u samo jednoj godini spustiti ponovno unutar razine od 80 posto.

Taj fiskalni dio ne bi trebao biti problem u ispunjavanja kriterija”, rekao je ministar Marić. Govoreći o kriteriju inflacije, napomenuo je da bismo prema projekcijama Europske komisije za ovu godinu trebali ispuniti i taj kriterij. Za siječanj je indeks inflacije iznosio 5,7 posto, što je na razini prosjeka EU-a.

Potrošač ne bi smio lošije proći nakon uvođenja eura nego što je situacija bila prije uvođenja, istaknuo je ministar, a država će prevenirati neopravdano povećanje cijena. Uvest će se i neki dodatni mehanizmi radi zaštite potrošača od neopravdanog poskupljenja. Hrvatska treba promijeniti 78 zakona vezano uz uvođenje eura.

Na sjednicu Vlade ovaj tjedan ide Zakon o euru, krovni zakon, koji potom ide na dva čitanja u Hrvatski sabor koji bi ga trebao usvojiti krajem travnja. Kod uključivanja kune u europski tečajni mehanizam središnji paritet određen je na razini 7,53450 kuna. Konačni paritet znat će se u srpnju ove godine.

Moguća je manja korekcija. Sindikati su apelirali da svaka stavka u obračunima plaća bude dualno iskazana, no samo će ukupni iznos neto plaće morati biti iskazan na taj način. Treba odraditi i tehničke poslove.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Moramo iz opticaja povući 1,1 milijardi komada kovanica. Da se ta količina posloži na Varteksovom travnjaku, dosezale bi i do 70 centimetara visine”, slikovito je objasnio ministar.

Od dana službenog uvođenja eura, dakle 1. siječnja 2023., dualni opticaj gotovog novca trajat će dva tjedna, a potom samo u eurima.

Tijekom ta dva tjedna primatelj plaćanja dužan je nekome tko račun, na primjer u kafiću, plati u kunama, ostatak vratiti u eurima, no iznimno će, ako ima opravdan razlog, ostatak moći vratiti u kunama.

“Proces uvođenja eura je složen i sveobuhvatan, ali se kad-tad mora dogoditi”, zaključio je ministar Marić i dodao da treba učiniti sve da taj prijelaz bude što bezbolniji.

Nenad Klepač, predsjednik uprave Vindije istaknuo je da Grupa Vindija spremna za ulazak u eurozonu i na taj proces gleda kao na priliku.

“Vindija je dugogodišnji izvoznik u zemlje članice eurozone i sam prelazak na euro stvorit će daljnje preduvjete za unaprjeđenje poslovanja. Jako je važna sinkronizacija svih dionika u tom lancu, od državne vlasti, sudionika na tržištu i primarne poljoprivredne proizvodnje.

Svi se trebaju pripremiti za taj korak koji nije jednostavan. Proces ulaska u eurozonu od interesa je za ukupno hrvatsko gospodarstvo i sve građane. Dugo smo tome težili, a sad smo jako blizu tom cilju.

Vjerujem da će uvođenje eura proći bezbolno za građane. Uvođenje dvojnih cijena kroz duži vremenski period osigurat će transparentnost u preračunavanju cijena iz kuna u euro i minimalizirati strahove građana. Važno je reći da i država treba prepoznati važnost prehrambene industrije.

Vidjeli smo u ovoj Covid krizi koliko je važna samodostatnost. Hrvatska je najmanje koristila poticajna sredstva iz EU, i tu je važno da se prepoznaju pravi projekti za podizanje konkurentnosti i produktivnosti. Na tržištu smo preko 60 godina i na uvođenje eura gledamo optimistično i pozitivno”, kazao je Klepač.

U dobroj smo poziciji
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić upozorio je da se kod nas često sve uzima zdravo za gotovo.

“Često se misli da se sve podrazumijeva i razumije, a onda u najmanjim, najbanalnijim koracima, dolazimo do problema. Svjedočili smo tome u pandemiji kad smo mi kao mediji imali velikih problema uvjeriti javnost koliko je bitno vjerovati u procjene stručne javnosti. Upravo zbog toga se održava i današnja konferencija u Varaždinu.

Hrvatska će ubrzo ući u eurozonu i građani će uskoro morati suočiti s nečim što je u biti lagano, no da bi bilo lagano, moramo razjasniti što je to proces ulaska u eurozonu i što će uvođenja eura značiti za građane i gospodarstvo”, rekao je Klarić i najavio niz konferencija diljem Hrvatske.

Konzultant Andrej Grubišić istaknuo je kako je u biznisu relativno velik konsenzus da bi Hrvatska trebala uvesti euro.

“Najveći broj onih koji se s time ne slažu zapravo se bave dominantno politikom, bez jačih ekonomskih argumenata. U puno smo boljoj poziciji od svih zemalja koje nisu imale euro, a sad su njegovi višegodišnji korisnici. Zapravo, imamo najviše benefita od implementacije eura. No, moramo demistificirati da će euro riješiti ekonomske probleme.

On će doprinijeti sniženju određenih transakcijskih troškova i smanjenju percepcije rizika, ali sam po sebi neće povećati produktivnost rada, a neće ga ni umanjiti. Odluka o uvođenju eura jedna je od kvalitetnijih političkih odluka”, zaključio je Grubišić.