Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah ondje krene u “operaciju očuvanja mira”, što je izazvalo oštre osude zapada i pojačalo strahove da je rat na pomolu.
Zasad je nejasno hoće li ulazak ruske vojske u samoproglašene republike značiti i početak invazije na Ukrajinu. Još nije poznato kakva će biti brojnost ruskih ‘mirovnjaka’ i kakva će im biti zadaća.
Vidljivo ljutiti Putin u dugom je televizijskom obraćanju Ukrajinu opisao sastavnim dijelom ruske povijesti, a njezin istok drevnom ruskom zemljom. Uvjeren je, rekao je, da će ruski narod podržati njegovu odluku.
Zasad je nejasno hoće li ulazak ruske vojske u samoproglašene republike značiti i početak invazije na Ukrajinu. Još nije poznato kakva će biti brojnost ruskih ‘mirovnjaka’ i kakva će im biti zadaća.
Vidljivo ljutiti Putin u dugom je televizijskom obraćanju Ukrajinu opisao sastavnim dijelom ruske povijesti, a njezin istok drevnom ruskom zemljom. Uvjeren je, rekao je, da će ruski narod podržati njegovu odluku.
Potom je s dvojicom separatističkih čelnika potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji.
Po jednom takvom ugovoru, objavio je kasnije Reuters, Rusija ima pravo graditi vojne baze na teritoriju Donjecka i Luganska.
Osude sa Zapada nije trebalo čekati. EU, NATO, SAD, UN istog su mišljenja – Putinova odluka kršenje je međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.
“Unija će reagirati sankcijama protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin”, upozorili su u zajedničkoj izjavi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Sankcije je najavila i Velika Britanija, a kakve će one biti objavit će premijer Boris Johnson u utorak. On je ranije kazao da će sankcije proglasiti ako ruska vojska stupi na tlo Ukrajine, a taj je uvjet ispunjen navodnom mirovnom misijom koju je Putin naredio.
Američki predsjednik Joe Biden uredbom će zabraniti “nova ulaganja, američko financiranje i trgovinu” s dvije odmetnute regije istočne Ukrajine koje je ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak priznao neovisnim entitetima.
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki dodala je da će uslijediti još mjera, ali da su one odvojene od sankcija koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici pripremali u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.
Putin odmahnuo rukom na sankcije
I glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio je Putinovu odluku. Ona je “nespojiva s načelima Povelje UN-a”, dodao je. “UN u skladu s rezolucijom Opće skupštine i dalje u cijelosti podupire suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u međunarodno priznatim granicama”, dodao je Antonio Guterres.
Njegov kolega iz NATO-a Jens Stolteberg uvjeren je da si ovime Rusija fabricira opravdanje za invaziju na Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji bi se mogao osjećati izigranim jer se najviše angažirao u diplomatskim pokušajima da riješi krizu i više je puta razgovarao s Putinom, zatražio je da se Moskvi uvedu “ciljane europske sankcije”, priopćila je Elizejska palača.
I Hrvatska se pridružila nizu zapadnih zemalja koje su u ponedjeljak snažnom osudom reagirale na rusko priznanje i optužile Vladimira Putina za kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.
Putin je, pak, u svom govoru kazao da će Zapad uvesti sankcije Moskvi neovisno o njezinim potezima u vezi s Ukrajinom. Optužio je Sjedinjene Države i NATO da su Ukrajinu pretvorili u poprište rata i rekao da Moskva strahuje od raspoređivanja vojnika NATO-a na tom području.
Što znači rusko priznanje?
Rusija po prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka, Aleksandr Borodaj rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje još uvijek kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.
Rusko priznanje ujedno poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nisu provedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba.
Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu