Hrvati očito ne vole stara tradicionalna prezimena nadimačkog postanja pa tako često mijenjaju ona poput Plazibat, što znači “batina koja visi do poda”. Također često mijenjaju i prezimena Sprčić, Guzina, Lešina, Bitanga i Danguba. Tu su i Samopijan, Derikučka…

“Ova stara prezimena su uglavnom bila rugalačka, to je stara mediteranska tradicija. Te se promjene još više vide u fondu osobnih imena koja postaju sve internacionalnija pa ‘Luka’ ode u ‘Lukas’, a ‘Vicko’ u ‘Viki’”, objasnio je Domagoj Vidović, voditelj Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Najčešća muška imena rođenih u 2021. su Luka pa Jakov i David, a ženska Mia, Rita i Lucija. S druge strane, najrjeđa muška imena bila su Dren, Brando i Escobar, objasnila je voditeljica Odjela središnje evidencije Daniela Krivda. Kazala je i kako je nedavno imala jedan zahtjev za promjenom imena iz Daliborka u – Dali.

“Među rekorderima mi je jedna gospodična koja je osam puta mijenjala svoje osobno ime”, rekla je Krivda.

Sklonost određenim imenima ponekad je svjesna reakcija na društvenu stvarnost.

“Svako od nas želi svom djetetu nadjenuti ime po kojem će se razlikovati od svih ostalih. Prije je bilo suprotno pa se htjela istaknuti pripadnost kršćanstvu, a kada je došao komunizam radio se otklon od toga”, rekao je Vidović za Dnevnik.hr.