Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju očekivanja visoke stope rasta lanjskog izvoza hrvatskog gospodarstva. U 2021. iz hrvatske je plasirano više od 19 milijardi eura vrijedne robe, 28 posto više nego u 2020. i dosad je to rekordno ostvarenje u robnoj razmjeni sa svijetom.

Izvoz je desetak godina kontinuirano rastao, uz prekid u 2020., kad je, uslijed pandemije koronavirusa i poremećaja u trgovinskim odnosima na globalnoj razini, prvi put Hrvatska zabilježila i pad na strani uvoza, a on je tada oslabio za nešto više od 8 posto.

Tijekom prošle godine uvoz se, pak, oporavio, iako je rast imao nešto slabiju stopu u odnosu na izvoz – 23 posto. U apsolutnim brojkama, u Hrvatsku je uvezeno više od 28 milijardi eura vrijedne robe, što je također rekordan iznos.

Iz prvih podataka službene statistike snažan porast uvoza primjetan je i u odnosima sa zemljama koje nisu članice Unije, ali na području jedinstvenog EU tržišta hrvatski proizvođači i dalje ostvaruju najviše poslova i kod izvoza i kod uvoza.

Trgovinski deficit u prošloj godini tako je prema prvim rezultatima iznosio visokih 9,2 milijarde eura, ali ipak nije dosegao rekordnu razinu iz pretkrizne 2019., kad je bila riječ 9,8 milijardi eura, dok je lanjska pokrivenost uvoza izvozom ujedno najbolji rezultat zabilježen u posljednjih 20-ak godina.

Taj je odnos u robnoj razmjeni u 2021. iznosio 67,5%, a pozitivan pomak je vidljiv uzmu li se u obzir ranije izvedbe, kada je pokrivenost padala i ispod 50%. U jeku prošle gospodarske krize 2008. izvozom je primjerice bilo pokriveno 46% vrijednosti uvoza, dok je u 2003. taj odnos bio još nepovoljniji, svega 43,5%.

Statistička slika hrvatskih vanjskotrgovinskih gospodarskih odnosa se, ukupno gledajući, popravlja, ali oporavak nakon prve korona-godine bilježe i druge zemlje.

Primjerice, Slovenija je imala porast od 20%, s tim da je u apsolutnim brojkama njezin izvoz je puno veći od hrvatskoga, premašuje 39 mlrd. eura. Slovencima je lani i uvoz rastao (31%), pa je s razinom od 42 milijarde uvoza pokriveno izvozom oko 94%, a trgovinski deficit dosegao je rekordnu razinu u 1o godina.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

U slovenskom slučaju, usporavanju u vanjskoj trgovini uvelike je pridonijela kriza u automobilskoj industriji, koja je važan segment u tamošnjem gospodarstvu. Ipak, većim vrijednostima ostvarene trgovine generalno su pridonijele i promjene cijena sirovina, čiji je rast na globalnoj razini obilježio prošlu godinu.

Utjecaj cijena najviše je vidljiv u trgovini naftom i plinom. Iz podataka koji su detaljnije obrađeni za razdoblje do kraja studenoga, može se iščitati da je iz segmenta rudarstvo i vađenje, pod kojim se najvećim dijelom obuhvaća sirovu naftu izvoz porastao za 20 posto, na 961 milijun eura, a proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda povećala je izvozni rezultat za više od 57 posto, na 857 milijuna eura, dok je na uvoznoj strani rezultat prešao milijardu eura i povećan je u odnosu na isto razdoblje u 2020. za 65%.

Cjenovne promjene
Metalna industrija također je jedna od onih na čijem su se poslovanju osjetile cjenovne promjene, a lani je u jedanaest mjeseci postigao novi rekord u izvoz, preko 1,1 milijardi eura i 27 posto više nego u dotad rekordnoj 2020. Ujedno je i u segmentu prerađivačke industrije postao lider po visini ostvarene vrijednosti izvoza.

U 2021. inače gotovo da nema segmenta u gospodarstvu u kojemu izvoz nije porastao. Izuzetak su tri djelatnosti – duhanska proizvodnja, s tim da se bilježi porast uvoza u toj niši i vrijednosti nekoć izvoznog segmenta gotovo se izjednačavaju.

U jedanaest mjeseci izvezeno je 148 milijuna eura duhanskih proizvoda, a uvezeno svega 5 milijuna manje. Druga djelatnost koja bilježi pad izvoza je proizvodnja motornih vozila, što je odraz slike na tom tržištu na međunarodnoj razini, a treća i pomalo iznenađujuća je farmaceutska industrija.

Njezin je rezultat u jedanaest mjeseci bio 1,7 slabiji nego prethodne godine, a izvezeno je ukupno 931,6 milijuna eura vrijednih lijekova i drugih farmaceutskih proizvoda.

Izvozni skok bilježe i djelatnosti koje su i prije korone padale, poput proizvodnje odjeće, a jedan od segmenata s naročitim pomakom je i opskrba električnom energijom i plinom, gdje je izvoz uzletio čak za 353,5% i dosegnuo 722 milijuna eura, te premašio uvoznu vrijednost, koja je također porasla, za 63% na 586 milijuna eura.

Utjecaj cijena najviše je vidljiv u trgovini naftom i plinom/Shutterstock

Nafta kao poticaj
Vrijednost plasmana sirove nafte koju Ina šalje na obradu u rafineriju u Mađarskoj i dalje daje poticaj rastu izvoza u tu zemlju, koja je učvrstila svoju četvrtu poziciju na rang-ljestvici glavnih hrvatskih izvoznih tržišta.

Na njoj je u lanjskih jedanaest mjeseci i dalje lider Italija u koju je izvezeno 2,18 milijardi eura (28% više nego godinu ranije), slijedi Njemačka u koju je izvezeno 2,09 milijardi, te Slovenija gdje sve više jača izvoz i gotovo se izjednačio s onime u Njemačku, nedostaje još 14 milijuna eura, a porastom od 63,5% na godišnjoj razini u Mađarsku je izvezeno više od 1,5 milijardi eura.

Raste i izvoz u BiH, a među zemljama u koje izvoz ne samo da se oporavio nego i dosegnuo rekord ulazi i Austrija. U tu je zemlju izvezeno 983 milijuna eura, što je gotovo 26% više na godišnjoj razini, a među zemljama u koje se nastavlja rast izvoza je i Turska, gdje je zabilježen skok za još 52%, i izvezeno 247 milijuna eura.

Od udaljenih tržišta SAD je i dalje u usponu, zahvaljujući farmaceutskoj i industriji oružja, a premašio je 553 milijuna eura. Jedna od zemalja u koje se nakon dužeg vremena bilježi izvozni plus je Kina, gdje je izvezeno 81 milijun eura vrijednih roba, ali još većom stopom nastavlja rasti uvoz, koji je u jedanaest mjeseci iznosio 917 milijuna eura.

Među zemljama u kojima je hrvatski izvoz u silaznoj putanji ubraja se Ujedinjeno Kraljevstvo, u koje, nakon istupanja iz članstva u EU, naši proizvođači bilježe sve manju vrijednost plasmana. Lani je izvoz pao za 20%, a plasirano je ukupno 193 milijuna eura, a još veći pad bilježi uvoz, koji je gotovo prepolovljen i iznosio je 125 milijuna eura, pa je već drugu godinu Hrvatska u plusu.