Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Građani sedam europskih država vjeruju da stiže ruska invazija

Autor: Tomislav Pili
09. veljača 2022. u 00:10
Podijeli članak —
Military vehicles are seen during the joint exercises of the armed forces of Russia and Belarus at a firing range in the Brest Region, Belarus February 3, 2022. Vadim Yakubyonok/BelTA/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. MANDATORY CREDIT. NO RESALES. NO ARCHIVES.

Većina smatra da bi Europska unija (EU) i Sjevernoatlantski savez (NATO) trebali podržati Kijev u tom slučaju

Većina europskih građana očekuje kako će Rusija tijekom ove godine vojno napasti Ukrajinu te smatraju da bi Europska unija (EU) i Sjevernoatlantski savez (NATO) trebali podržati Kijev u tom slučaju, zaključak je istraživanja koje je think-tank Europsko vijeće za vanjskopolitičke odnose (ECFR) proveo u sedam europskih država. Anketa je u suradnji sa tvrtkama Datapraxis, AnalitiQs i Dynata provedena u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Švedskoj i Finskoj.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U potonjoj državi najniži udjel ispitanika – 44 posto – vjeruje u rusku invaziju tijekom ove godine. Istraživanje je pokazalo da su takvom razmišljanju najviše skloni građani država koje graniče s Rusijom ili Ukrajinom. Tako 73 posto Poljaka i 64 posto Rumunja očekuje vojnu akciju Kremlja te 55 posto Šveđana. U takav scenarij vjeruje i 52 posto Nijemaca te po 51 posto Francuza i Talijana. Zanimljiva je i generacijska podjela: u Francuskoj i Švedskoj stariji od 60 godina uvjereni su da dolazi ruski napad dok je u Rumunjskoj, Italiji, Njemačkoj i Finskoj takvom razmišljanju sklonija mlađa generacija, rođena nakon pada Berlinskog zida.

Većina europskih građana očekuje kako će Rusija tijekom ove godine vojno napasti Ukrajinu te smatraju da bi Europska unija (EU) i Sjevernoatlantski savez (NATO) trebali podržati Kijev u tom slučaju, zaključak je istraživanja koje je think-tank Europsko vijeće za vanjskopolitičke odnose (ECFR) proveo u sedam europskih država. Anketa je u suradnji sa tvrtkama Datapraxis, AnalitiQs i Dynata provedena u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Švedskoj i Finskoj.

U potonjoj državi najniži udjel ispitanika – 44 posto – vjeruje u rusku invaziju tijekom ove godine. Istraživanje je pokazalo da su takvom razmišljanju najviše skloni građani država koje graniče s Rusijom ili Ukrajinom. Tako 73 posto Poljaka i 64 posto Rumunja očekuje vojnu akciju Kremlja te 55 posto Šveđana. U takav scenarij vjeruje i 52 posto Nijemaca te po 51 posto Francuza i Talijana. Zanimljiva je i generacijska podjela: u Francuskoj i Švedskoj stariji od 60 godina uvjereni su da dolazi ruski napad dok je u Rumunjskoj, Italiji, Njemačkoj i Finskoj takvom razmišljanju sklonija mlađa generacija, rođena nakon pada Berlinskog zida.

Iako nije članica NATO-a, taj bi vojno-politički savez trebao stati u obranu Ukrajine, kao i Europska unija, smatra većina ispitanika. No, zanimljivo je da anketirani uglavnom ne vjeruju da će najmoćnija članica Saveza, SAD, braniti interese europskih građana u slučaju invazije. U svim državama, s iznimkom Poljske i Rumunjske, većina ima više povjerenja u Njemačku nego u Ameriku. K tome, uključujući i Poljsku, većina više vjeruje NATO-u (75 posto) i EU (67 posto) nego SAD-u.

Anketa je pokazala kako su ispitanici svjesni da bi obrana Ukrajine imala i velike i dugoročne posljedice, poput izbjegličkog vala prema europskim granicama, viših cijena energije, novih ekonomskih sankcija, računalnih napada te prijetnje daljnjih vojnih akcija Rusije. U Poljskoj, Rumunjskoj i Švedskoj većina smatra da vrijedi podnijeti posljedice radi pružanja pomoći Ukrajini. Takvo je razmišljanje najizraženije u Poljskoj – 53 posto spremno se zbog toga suočiti s potencijalnim ruskim napadom na njihovu zemlju, a 61 posto spremno je prihvatiti pad gospodarstva.

Komentirajući rezultate istraživanja, suosnivač i direktor ECFR-a Mark Leonard izjavio je kako bi rusko-ukrajinska kriza mogla biti ključni trenutak za europsku sigurnost. “Članice EU-a do sada su prikazivane kao podijeljene, slabe i nezainteresirane za Ukrajinu. Međutim, naše je istraživanje pokazalo da su europski građani – sa sjevera, juga, zapada i istoka – ujedinjeni”, kazao je Leonard. Ivan Krastev, predsjednik Centra za liberalne strategije je dodao kako je anketa pokazala europsku određenost odgovoru na moguću rusku invaziju.

Autor: Tomislav Pili
09. veljača 2022. u 00:10
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close