Kilogram svježe pastrve mogao se prije godinu dana kupiti za 29, a danas je 39 kuna. Mlijeko je poskupjelo najmanje kunu, a ulje je s 9 skočilo na 12 kuna.

Cijene osnovnih prehrambenih namirnica odletjele su u nebo, a kako će posvjedočiti i sami trgovci, na pojedinim se proizvodima mijenjaju i više puta tjedno. Kada još “podivljaju” cijene energenata na proljeće, uslijedit će, nedvojbeno, novi val poskupljenja.

Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO objavila je da je na globalnoj razini potrošačka cijena hrane lani porasla za 28,1% u odnosu na 2020.! Cijene žitarica u prosincu 2021. u odnosu na 2020. porasle su 31, ulja 65, mliječnih proizvoda 17, mesnih proizvoda gotovo 13%, a šećera oko 36%.

U Hrvatskoj je hrana u studenom lani u odnosu na preklanjski poskupjela za oko 7, a na razini EU oko 3%.

“To je spirala inflacije. Kad su u pitanju životinjski proizvodi, na cijenu utjecao najvećim dijelom rast cijena stočne hrane, prije svega žitarica, kukuruza, ječma, a dijelom i pšenice. U primarnoj proizvodnji i industriji imali smo i značajan rast cijene energenata, ambalaže i logistike. Cijeli lanac je opterećen značajnim rastom ulaznih troškova.

Procjene su da će razina nekih cijena lagano pasti, a neke još porasti, Razina maloprodajnih cijena bit će znatno veća nego što je bila proteklih pet ili sedam godina”, kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. U Hrvatskoj je, napominje, ograničavajući faktor niska kupovna moć koja je 35% manja u odnosu na prosječnu u EU.

“Nova poskupljenja hrane dovest će do toga da će se građani preorijentirati na još jeftinije ili još drukčije namirnice, supstituirat će dio uobičajene potrošnje, kada je riječ o prehrambenim artiklima, kako bi mogli podnijeti novi trošak.

I to je problem na koji nas građani već duže upozoravaju, a mi onda javnost, no čini mi se da nema nekog sluha, kada je riječ o politici i analitičarima”, započinje Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Prema Eurostatu udio prosječno za hranu u Europi je oko 13, za razvijene zemlje ispod 10, dok je u Hrvatskoj 27,2%. Trošak stanovanja u Europi je nešto veći nego u Hrvatskoj, ali ne toliko da bi anulirao ovu razliku u cijeni hrane: blizu 24% mjesečno, dok je u RH 17,7%. Kod nižih primanja udio troška hrane u ukupnoj potrošnji je i veći”, ističe Sever.

Izračuni sindikata govore kako je prosječnom tročlanom kućanstvu u Hrvatskoj potrebno minimalno 7800 kuna mjesečno za pokriće redovnih troškova, dok je optimalno 10.500 kuna.

“Kako su građani svjesni da se nezdravo hrane, više kupuju dodatke prehrani jer im je povoljnije kupiti tablete iz koje će dobiti vitamine, nego kvalitetniju hranu, ali i to košta. Tako da se nekakav bazen iz kojeg se povlače sredstva za poskupjele troškove nalazi u hrani pa građani sve nezdravije jedu”, govori on.

Poskupljenje energenata dovest će do lančane reakcije, no hrvatsko tržište je, napominje ekonomski analitičar Damir Novotny, specifično. Nemamo jedinstveno tržište, pa su tako potrošačke cijene u Osijeku bitno niže nego, na primjer, u Dubrovniku koji ih je formirao prema turističkoj potražnji, a ne prema potražnji i kupovnoj moći lokalnog stanovništva.

Cijena hrane je lokalna, a ne globalna stvar. – Cijena hrane ovisi o lokalnom tržištu i ponudi. Hrvatska nažalost uvozi velike količine hrane zbog turističke potražnje i potrošnje – naglašava Novotny.