Novi Sad na vodi bit će izgrađen sljedećih godina na obali Dunava u glavnom gradu Vojvodine.

Taj plan da se gradi uz Dunav već godinama prate kritike aktivista i dijela javnosti koja projekt uspoređuje s Beogradom na vodi, kompleksom na obali Save, kojeg država gradi s privatnom kompanijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Beograd na vodi zajednička je tvrtka kompanije Belgrade Waterfront Capital Investment iz UAE-a (68 posto) i Republike Srbije (32 posto).

Izgradnja novosadskog stambeno-poslovnog kompleksa na prostoru starog brodogradilišta na obali Dunava sada je i dobila i službenu potvrdu kroz Nacrt Generalnog urbanističkog plana Novog Sada do 2030., piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Taj dokument objavljen je 28. prosinca na web stranici JP Urbanizam, koji izrađuje prostorne planove Novog Sada. Javni uvid trajat će do 5. veljače, što znači da se u tom razdoblju mogu dati primjedbe na plan.

Vrlo atraktivna lokacija
U nacrtu plana navedeno je da “bivše brodogradilište koje se nalazi na vrlo atraktivnoj i vrijednoj lokaciji već godinama nije u funkciji te se nameće potreba preispitivanja namjene tog zemljišta”.

Prema planu, na tom mjestu bit će izgrađeni “kompleksi sa stambenim i poslovnim sadržajima, okruženi javnim prostorima, u sklopu kojih će se nalaziti šetališta, ozelenjene površine i biciklističke staze, što će biti dostupno svim građanima”.

Također se navodi i da je realizacija tog projekta uvjetovana dogradnjom nasipa, odnosno sustava obrane od poplava.

Nacrt Generalnog urbanističkog plana nakon javne rasprave razmatra Komisija za planove lokalne samouprave, zatim će biti upućen Gradskom vijeću, te predložen Skupštini Grada Novog Sada na usvajanje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Ovaj urbanistički plan cementira proces odumiranja grada koji ima elemente humanosti. Ovo se gradi u korist privatnih profitera, a ne građana”, kaže Nebojša Milenković, aktivist i povjesničar umjetnosti iz Novog Sada, koji se nada da navedeni plan neće biti usvojen.

On smatra da se stambeno-poslovni kompleks gradi kako bi privatni investitori zaradili od prodaje stanova na navedenoj lokaciji za koju tvrdi da je jedna od najatraktivnijih u Novom Sadu, a da građani od toga neće imati velike koristi.

“Vjerojatno će tu biti šetalište, ali to ne znači da je to javno dobro. Termin javno očito nije jasan gradskoj vlasti”, dodaje Milenković.

Marijana Mutavčijeva, iz pokreta Ekološki front iz Novog Sada, kaže da je prostor brodogradilišta u nacrtu plana obilježen kao “opći gradski centar” čime se, kako tvrdi, maskira prava namjena tog prostora.

“Time se investitorima daje sloboda da odluče hoće li to biti stambeni kompleks ili kombinirani stambeno-poslovni kompleks”, objašnjava Mutavčijeva.

Pojam “općeg gradskog centra” za Slobodana Jovića iz Društva arhitekata Novog Sada također je najsporniji dio plana.

“To je omiljeni pojam investitorskog urbanizma. To je nedefinirani termin koji prikriva fleksibilno razmatranje katnosti i koeficijenata izgrađenosti, i to omogućava da se investitori dogovaraju s Gradom kako će realizirati planove”, kaže Jović.

S druge strane, Dušan Miladinović, direktor JP Urbanizam, na pitanje RSE-a tko će graditi stambeno-poslovni kompleks kaže da ne zna.

Mediji su ranije pisali da se na tom području planira izgradnja hotela od dvadeset katova, ali iz JP Urbanizam kažu da to još uvijek nije utvrđeno planovima. U odgovoru na pitanja RSE-a također se navodi kako je točno da se navedeno područje obilježava kao “opći gradski centar”. Prema objašnjenju Miladinovića, to znači da će se plan za to područje dalje razrađivati drugim planovima.

On je na prezentaciji nacrta 27. prosinca rekao da je prethodnim dokumentima na području brodogradilišta planiran hotelsko-turistički sadržaj, a da sada to prerasta u kompleks koji će biti dostupan javnosti.

“Imat će sadržaj koji će unaprijediti priobalje, područje poslovanja, turizma i koji će pridonijeti oživljavanju naselja Dunavac”, objasnio je Miladinović.

Marijana Mutavčijeva dodaje kako plan predviđa da se javna sredstva grada ulože u obranu od poplava Dunava kako bi se omogućilo investitorima na grade Novi Sad na vodi.

“To je velika investicija za grad iako mi sada imamo jedan solidan nasip. On se mora pomaknuti u korito rijeke da bi se investitoru omogućila izgradnja na tom zemljištu”, objašnjava Mutavčijeva.

No Dušan Miladinović je rekao medijima da će obrana od poplava novim planom biti unaprijeđena, te da hidrološka studija pokazuje kako je novi nasip opravdan.

Sumnje u opravdanost projekta
Za arhitekta Slobodana Jovića sličnost između beogradskog i novosadskog projekta vidi se u tome što, kako tvrdi, novosadska vlast uporno pokušava provesti projekt na Dunavu unatoč otporima dijela javnosti i struke.

“Ugrožavamo obalu Dunava, mijenjamo nasip, zbog čega? Radimo to zbog desetak, petnaest stambenih zgrada i jednog hotela i veliko je pitanje opravdanosti tog projekta”, kaže Jović.

Gradnji stambeno-poslovnog kompleksa i ranije se protivilo više nevladinih organizacija u Novom Sadu i oporbenih stranaka, koje su u listopadu 2020. pokrenule prikupljanja potpisa protiv projekta, tvrdeći da će Novi Sad na vodi utjecati na okoliš.

Iz vladajuće Srpske napredne stranke, koja vodi grad, na primjedbe aktivista i oporbe poručili su kako je riječ o projektu koji će Novi Sad uvrstiti među gradove s najmodernije uređenim priobaljem.