Sustavno kreću, i to sukcesivno na tjednoj bazi, javni natječaji za obnovu Banovine – ukupno za oko 1000 zamjenskih obiteljskih kuća te 800 višestambenih jedinica, novac je osiguran (iz Fonda solidarnosti u iznosu od 319 milijuna eura za obnovu javne infrastrukture i oštećenih zgrada, iz NPOO-a za sveobuhvatnu obnovu 4,4 mlrd. kuna, a zajmom od Svjetske banke 200 mil. dolara), a slijedi i revitalizacija na sve načine i gospodarski oporavak pogođenog područja, pa će godina koja dolazi donijeti željenu dinamiku i u punom zamahu obnovu na Banovini te bolji život – optimizam je to koji izvire iz najava Vlade i drugih državnih institucija, s porukama nade i novih, velikih obećanja stanovništvu i lokalnoj zajednici te tamošnjim vlastima.

Neugodne scene

Petrinjci burno dočekali Plenkovića: Ispratili su ga zvižducima, netko ga gađao grudom snijega

Bolna godišnjica

FOTO: Pogledajte snažnu poruku koju su Petrinjci uputili vlastima

Riječ je o području Petrinje, Gline, Siska, Lekenika, Hrvatske Kostajnice, Hrvatske Dubice, Majura, Jasenovca, Kravarskog, Topuskog, Dvora, Sunje, Pokupskog, Kutine, Karlovca… cijelog niza gradova i sela, iz kojih je do 29. prosinca zaprimljeno ukupno 9568 zahtjeva za obnovom i 8193 zahtjeva za nekonstrukcijskom obnovom, a uklonjeno je 460 objekata koji su prijetili sigurnosti.

Radovi nekonstrukcijske obnove završeni su na 1126 objekata, a u tijeku su radovi na 876 kuća. Pritom ni nakon 365 dana nema konstrukcijski obnovljene niti jedne kuće s crvenom ili žutom naljepnicom.

To je ukratko presjek godine na izmaku, pa za učinkovitu obnovu s obzirom na njezine potrebe (Banovina plus Zagreb i okolica) i kapacitete građevinske industrije, imajući u vidu oko milijun metara četvornih stambenog prostora izgrađenog u dobrim godinama, trebat će minimalno 8 godina, kako pojedini stručnjaci procjenjuju, kažu, pod uvjetom da građevinari rade samo na poslovima obnove.

No, Vlada premijera Plenkovića, pod motom “brže i bolje s vidljivim rezultatima”, a u sklopu nastavka provođenja svoje strategije obnove bazirane na principu od jednostavnih ka kompliciranim zahvatima, na prvu godišnjicu katastrofe koja je stanovništvu na Banovini promijenila život, s transparentnom prezentacijom učinjenog zaokružila je pripremne aktivnosti, i od nekoliko prioriteta na prvo mjesto stavila onaj da će do iduće sezone grijanja riješiti stambeno pitanje za nešto više od 5600 ljudi koji su u alternativnom smještaju.

Uz poziv na strpljenje, razumijevanje i suradnju, to sad znači jasno određeni rok za vraćanje života u normalu, ali i da će isti biti iščekivan u ozračju propitivanja gdje je zapelo kad novac nije problem, kao i djelomično iskazanog subjektivnog nezadovoljstva u Petrinji zašto proces obnove koji je pod kontrolom administracije, u očitom raskoraku s obnovom organiziranom u privatnoj režiji i donacijama, nije efikasno odgovorio na potrebe potresom pogođenih građana.

Razorni potres u tri županije gdje je proglašena katastrofa proizveo je štete koje prema procjeni Svjetske banke iznose 5,5 milijardi eura/I. Kralj/PIXSELL

Različite poglede na temi obnove prate, očekivano, posve različite poruke koje su jučer izrekli stanari Banskih dvora i Pantovčaka. Nema segmenta u kojem nisu poduzete aktivnosti za bolje funkcioniranje života na Banovini, tek je jedna od poruka premijera; naime Vlada je donijela puno odluka kojima je olakšala život, a stoji i ona da nema primjera u svijetu gdje su ovako veliki potresi u kratkom roku napravili tako velike štete, a da su se preko noći obnovile na tisuće objekata.

Kritike na račun Vlade uputio je predsjednik Milanović poručivši kako nema opravdanja što ljudi još uvijek žive u kontejnerima bez sanitarnog čvora, a po njemu problem je – loša organizacija. K tome, za razliku od navedene ‘bilance’, zanimljivo, na području Sisačke biskupije koja je zabilježila štete na polovici župnih crkvi, konkretnije od oštećenih 30-ak čak 15 označenih s crvenom naljepnicom, učinak obnove je vidljiv.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vjerski objekti su popravljeni te su zahvaljujući Ministarstvu kulture izvedene sanacije pomoću novca iz Fonda solidarnosti, što je odraz i dobrog menadžerskog duha koji imaju tamošnji crkveni oci, prema sisačkom biskupu Vladi Košiću.

Dosad uloženo više od milijardu
Uz predstavljenu prezentaciju o posljedicama potresa, interventnim mjerama nakon potresa te poduzetim za pomoć građanima i lokalnoj zajednici, na jučerašnjoj sjednici Stožera Civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa rečeno je da je dosad uloženo više od milijarde kuna.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak potpisali su ugovore za izgradnju nove sportske dvorane, pristupne ceste i rekonstrukciju Srednje škole u Petrinji, kao i za izgradnju zgrade Ekonomske škole u Sisku.

Riječ je o zajmu Svjetske banke pod nazivom ”Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva” koji u sebi sadrži projekte izgradnje bolnica i škola. Ukupna vrijednost investicija procjenjuje se na 105 milijuna kuna.

Što se pogođenih civilnih objekata tiče, prema ključnom zaključku Vladine prezentacije, obnova je financijski te administrativno zahtjevan i dugotrajan proces, no sad su uspostavljeni temelji za kvalitetnu i učinkovitu obnovu u 2022. Projekti za izgradnju zamjenskih kuća i višestambenih zgrada su spremni za realizaciju u partnerstvu s izvođačima, a interes je pokazao veliki broj tvrtki.

Pokrenut je i prvi postupak javne nabave za izgradnju višestambenih zgrada u Petrinji (4), u Glini (4) te u Topuskom (2)., čiji se početak radova očekuje 3 mjeseca od pokretanja postupka, te su u tijeku postupci za 90 zamjenskih kuća i isti brzo slijede za još 60.

Nakon nekonstrukcijske obnove koja je obilježila ovu godinu sa sklopljenim ugovorima o obnovi za 3630 kuća od ukupno 8180 predanih takvih zahtjeva, početak konstrukcijske obnove čeka oko 1000 obiteljskih kuća sa žutom i crvenom naljepnicom, no u širem okviru – kako Vlada gleda – glavni cilj nije tek povratak na staro, već unapređenje i ojačavanje tog dijela Hrvatske.

Tako se za Banovinu, uz intenzivnu obnovu, priprema i program mjera i aktivnosti s ciljem gospodarske, demografske i društvene revitalizacije Sisačko-moslavačke županije, što je na dnevnom redu današnje sjednice.

Država će učiniti sve što predviđa ovaj Program vrijedan 15 milijardi kuna, podcrtao je primjer pa se razvojni impuls očekuje i kroz dovršetak autoceste Zagreb-Sisak koji je najavljen u roku od dvije godine.

Konkretnije, pak, o svim aspektima dosadašnje obnove na Banovini govore podaci Stožera: 460 je uklonjenih objekata, projektantima je dodijeljeno više od 6000 objekata za nekonstrukcijsku obnovu, izrađenih elaborata za sanaciju je više pod dvije i pol tisuće, radovi se izvode na više od 870 obiteljskih kuća, dok su na oko 1100 završeni i u njih se vratilo više od 6000 ljudi, a u sklopu samoobnove obnovljeno je 475 kuća.

Naoko kao vječnost
Ukupno su ugovoreni radovi u vrijednosti od 165 milijuna kuna bez PDV-a, a dosad je utrošeno oko 35,5 milijuna te prosječni troškovi po obiteljskoj kući iznose oko 37.000 kn.

Razorni potres u tri županije gdje je proglašena katastrofa proizveo je štete koje prema procjeni Svjetske banke iznose 5,5 milijardi eura, a sukladno tome obnova može naoko izgledati kao vječnost, dok u stvarnosti uz veliku empatiju prema stradalnicima iz redova struke koja prati proces, te je uključena u rad Savjeta za obnovu, dolaze suprotstavljeni pogledi: kako obnovu učiniti učinkovitom – smatra dio struke koji se poziva na primjer Gunje 2014. u kojoj su radovi počeli tri mjeseca nakon što je Sava probila nasip, dok drugi zaključuju da je sad dobro piripremljen put za učinkovitu realizaciju.