Zanimanje građana Srbije za vikendice, kuće na selu i drvene kuće (brvnare) naglo je poraslo, što se vrlo brzo pokazalo i na rastu potražnje na tržištu.

U izvješću Repubičkog geodetskog zavoda (RGZ) za studeni ove godine navodi se da je prometovano sa 105 vikendica, 20 posto više nego u istom razdoblju 2019. Usporedbe radi, u prvih šest meseci ove godine obavljena je kupoprodaja 534 vikendice, piše Blic.

Kada je riječ o cijenama, one stalno rastu, posebno na atraktivnim turističkim destinacijama. Prema podacima RGZ-a, najskuplja vikendica prodana je na Kopaoniku, za 600.000 eura. Ipak, ima i pristupačnijih cijena.

Prema podacima jedne web stranice za nekretnine, za vikendicu u Krčedinu od 60 kvadrata, u blizini Dunava, treba platiti 66.000 eura. Trosobna drvena kuća na Zlatiboru, površine 65 kvadrata, trenutačno stoji 100.000 eura.

Najtraženije su bile vikendice na Fruškoj Gori, planinama i na obalama rijeka.

Utjecaj skijaške sezone
Cijene na Fruškoj Gori skočile u posljednjih godinu dana za najmanje 50 posto, ponegdje i više. Noviji objekti prodaju se po prosječnoj cijeni od 100.000 do 150.000 eura. Na primjer, kuća površine 60 kvadrata sa zemljištem, površine 1000 kvadrata, trenutačno se prodaje za 66.950 eura.

Na planinama prodaju se vikendice i za 62.000 eura. Na Zlatiboru se može pronaći brvnara, potpuno opremljena, površine 65 kvadrata, po cijeni od 100.000 eura.

S vikendicama se u protekle dvije godine razvio značajan posao. U velikom broju slučajeva iznajmljuje ih se na dan, a cijene ovise o lokaciji i opremljenosti te mogu biti i vrlo visoke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dnevni zakup vikendice za iznajmljivanje može stajati i do 300 eura, kao što je to slučaj s jednom na Fruškoj Gori, površine 150 četvornih metara.

Kako sada počinje skijaška sezona u Srbiji rastu i cijene vikendica za iznajmljivanja. Cijele vikendice na Zlatiboru, Kopaoniku ili Divčibarima mogu stajati i više stotina tisuća dinara za nekoliko dana.

Na tržištu nekretnina, prema izvješću RGZ-a, u studenome se obrnulo čak 574,4 milijuna eura. To znači da je promet za mjesec dana porastao za 13 posto, a na godišnjoj razini 47,6 posto.

U studenome je zaključeno ukupno 13.700 ugovora o kupoprodaji, a u usporedbi s prošlom godinom to je 22 posto više.

Kada je riječ o načinu plaćanja, 14 posto prometa realizirano je putem kredita. Stanovi su u 32 posto slučaja plaćeni kreditom, a ostatak gotovinom.

Lakše do stambenih kredita
Inače, stambeni krediti u Srbiji ove su godine doživjeli veliki procvat jer ih je za deset mjeseci odobreno 30 posto više nego u istom razdoblju 2020. I to unatoč visokim cijenama nekretnina, piše Politika.

Međutim, tu su niske kamate, odnosno povoljni uvjeti zaduživanja i to što banke sada masovnije odobravaju kredite sa 10 posto učešća umjesto 20, kao i za nezavršene stanove.

Stručnjaci navode kako je poznato da kada su kamate na te kredite niske da tada rastu cijene nekretnina, kao što je sada slučaj, i obrnuto.

U Narodnoj banci Srbije (NBS) kažu da se od prošle godine, kada su propisima omogućili bankama da lakše odobre kredite za kupovinu prvog stana sa 10 posto učešća i za kupovinu nedovršenih stanova, broj banaka koji ih daju povećao.

U prvom slučaju odobrava ih najmanje sedam banaka, a u drugom šest. Iz NBS-a navode da stambeni krediti već nekoliko godina imaju izražen trend rasta, čemu doprinose pozitivni trendovi na tržištu nekretnina, uključujući i stalan rast broja završenih stanova od 2016. godine, kao i povoljni uvjeti zaduživanja i rast raspoloživog dohotka.