Na Vladi će se uskoro naći prijedlog nove liste poduzeća od posebnog državnog interesa. Točnije, taj najvažniji dio državnog portfelja koji čini 39 tvrtki, od HEP-a, Hrvatskih voda, šuma, pošte do HAC-a i Jadrolinije i zračnih luka, ubuduće će brojati 36 tvrtki.

U dva slučaja smanjenja tog portfelja radi se zapravo o tehničkoj provedbi već donesenih odluka kojima je Vlada odredila budućnost poslovanja tvrtki kroz neki drugi model, dok je treći slučaj poduzeće iz resora obrane, kojeg će se izgledno usmjeriti prema privatizaciji.

U prva dva slučaja radi se o Imunološkom zavodu, koji se gasi i djelatnost nastavlja obavljati kao javna ustanova, te Autocesti Rijeka-Zagreb, koja je s prvim danom ove godine pripojena Hrvatskim autocestama.

U slučaju Imunološkog, postupak gašenja dioničkog društva upravo je u tijeku, sazvana je izvanredna skupština za 29. prosinca, na kojoj će se imovina tvrtke prenijeti na Republiku Hrvatsku.

Tvrtki potom slijedi i formalna likvidacija, a Vlada će nakon što preuzme imovinu od poduzeća početkom iduće godine nekretninu u Svetoj Nedelji prenijeti javnoj ustanovi Imunološki zavod, koji će nastaviti s pripremom organizacije proizvodnje na toj lokaciji.

U slučaju Autoceste Rijeka-Zagreb riječ je o postupku racionalizacije u upravljanju državnim poduzećima u cestovnom sektoru, kojim je radi optimizacije troškova poslovanja, Autocesta Rijeka-Zagreb pripojena većem sustavu.

Treća tvrtka koju se briše s popisa strateških, te prebacuje u portfelj Centra za prodaju i restrukturiranje (CERP) jedna je od onih koje nisu izazivale veću pozornost, Pomorski centar za elektroniku (PCE) Split.

Tvrtka je to koja baštini tradiciju splitskog mornaričko-elektronskog zavoda koji je bio zadužen za ugradnju uređaja, održavanje, teobuku na elektroničkim sredstvima ratne mornarice.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I danas su jedna od glavnih aktivnosti poslovi za Hrvatsku ratnu mornaricu, u PCOE-u su sudjelovali u opremanju prototipa novog ophodnog broda koji se izgradio u Brodosplitu i vjerojatno će te poslove raditi i kada dođe do dovršetka preostala četiri broda u iduće dvije godine.

Jedan od novih poslova koji je splitski PCE ugovorio je i suradnju s Thalesom, jednim od najvećih svjetskih proizvođača radara i vojne elektronike, koje između ostalih koriste i francuski borbeni zrakoplovi Rafale, čiju je nabavku ugovorila i Hrvatska.

No, splitski PCE je jedna od tvrtki s liste strateških državnih poduzeća koja se uglavnom nije pojavljivala među dobitašima, ima manje prihode, uglavnom ispod 10 milijuna kuna, te manji broj zaposlenih, oko 30.

Analitičari su u pravilu ukazivali da je to jedna od onih tvrtki čiju prisutnost na listi strateških poduzeća valja preispitati te utvrditi opravdanost njihove pozicije među državi najvažnijim poslovnim sustavima.

Manji segment reformi
Najava reduciranja ove liste najavljivana je bila još za mandata bivšeg ministra državne imovine Marija Banožića, aktualnog ministra obrane, no taj je postupak odgođen zbog parlamentarnih izbora i promjene ustroja vladinih ministarstava i pripajanja upravljanja državnom imovinom Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva, na čijem je čelu Darko Horvat.

No, smanjenje liste strateških državnih tvrtki samo su jedan manji segment u reformi koja slijedi u sustavu upravljanja državnom imovinom, ponajprije u njezinom korporativnom dijelu.

Da bi postala članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) i ušla u eurozonu, Hrvatska će morati značajno unaprijediti upravljanje državnim poduzećima, što uključuje donošenje novog zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH, te među ostalim i osnivanje posebne državne agencije koja bi koordinirala i nadzirala njihovo poslovanje. Ti su zadaci sadržani i u našem NPOO-u.

Među poduzećima koje odlaze s liste strateških nalazi se i Imunološki zavod/M. Prpić/PIXSELL

Problem na koji je ukazan Hrvatskoj od OECD-a i EBRD-a jest i to što većina poduzeća iz “paketa” strateških ima veliku važnost za gospodarstvo, ali ima različite unutarnje kontrole i pravilnike te neujednačenu praksu javne nabave.

Upliv politike, budući da su pod ingerencijama nadležnih ministarstava, smatra se velikim i od Hrvatske se očekuje da promjenom upravljačke koncepcije bude minimaliziran.

Iz Ministarstava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine čuje se da pripreme za novi koncept već počinju. Formirano je povjerenstvo koje će razmatrati dva moguća modela – da korporativno upravljanje strateškim poduzećima bude povjereno posebnoj agenciji, što je model kakav ima Slovenija, dok bi manjinski i problematični portfelj ostao pri CERP-u.

Druga opcija bila bi da se oba segmenta državnog portfelja, strateški i nestrateški, stavi pod istu kapu, u istu instituciju. Zasad nema naznaka da li bi u potonjem slučaju CERP bio ugašen, pripojen novoj agenciji ili bi se ovlasti i aktivnosti CERP-a proširile.

Pozicija CERP-a dodatno dobiva važnost budući da se iz preuzetih obveza očekuje i da njezin portfelj s udjelima u 300-njak tvrtki bude prepolovljen u idućem razdoblju.

U proceduri iduće godine
U razmatranju i odabiru konačnog modela upravljanja državnim poduzećima, kako se čuje u Horvatovom ministarstvu, koristit će se i iskustvima u Švedskoj, Njemačkoj, Austriji i Bugarskoj, a novi zakon za proceduru bi trebao biti spreman već iduće godine.

Prema akcijskom planu koje je prije mjesec dana usvojila Vlada, novi zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH, kao i agenciju, odnosno uspostavu središnje koordinacijske jedinice i nova načela vlasničke i upravljačke politike u državnim tvrtkama trebaju biti realizirana do prvog tromjesečja 2024.

Ne bude li izvanrednih okolnosti, nova politika upravljanja državnim poduzećima, dakle, trebala bi zaživjeti do kraja mandata Vlade Andreja Plenkovića.