Turistička je sezona bila iznad svih očekivanja. I još nije završila. U zemlji trenutačno boravi oko 13.000 gostiju, među njima zasigurno i nešto digitalnih nomada, koji su dodatno obilježili za turizam i gospodarstvo u cjelini, neočekivano uspješnu 2021.

Sve, dakako, ipak u sjeni korone kojoj je domaći turizam platio danak, ali daleko manje nego se prije ljeta strahovalo i gotovo zanemarivo u odnosu na štete koje trpe neke druge zemljena Mediteranu.

Spomenimo samo turističku velesilu Španjolsku, koja je prije pandemije godišnje ugošćavala i do 48 milijuna turista, a ove se godine u prvih osam mjeseci morala zadovoljiti s mršavih 30% prometa iz 2019.

Hrvatska jedanaestomjesečno razdoblje zaključuje s 13,5 milijuna gostiju koji su ostvarili 83,5 milijuna noćenja. Plus prema 2020. je 76% u dolascima i 54% u noćenjima.

Hvala našima i Nijemcima
Hrvatskom je turizmu od početka godine do 29. studenog uspjelo ‘uhvatiti’ 67% dolazaka iz najbolje turističke godine ikad, 2019., a mjereno noćenjima prošao je još i bolje – čak 77% onih iz 2019.

Treba reći i da su pojedine destinacije u vršnim ljetnim tjednima prebacile čak i promet iz te rekordne godine. A na jučerašnji dan prije dvije godine turista je kod nas bilo svega 4000 više nego sad. Dobre brojke uvelike se može zahvaliti njemačkim i domaćim gostima.

Tradicionalno najbrojniji Nijemci ostali su s 2,8 miliijuna dolazaka na toj poziciji i u 2021. Od početka godine ih je bilo 4% manje nego 2019., a s 21,2 milijuna noćenja su se poravnali s tom godinom.

Domaći su turisti s 2,2 milijuna dolazaka bili drugi (-4%), a s 12 milijuna noćenja dosegnuli su 89% rezultata iz 2019. Slovenci i Austrijanci s 1,1 milijuna dolazaka dijele treće mjesto, a Poljaci su s miljun dolazaka postavili ove godine i nove rekorde.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Turistički uspjesi nisu, nažalost, ravnopravno razdijeljeni duž obale. Sezona je bila jednostavnija i uspješnija za mjesta i regije dostupne automobilom, dok su se aviodestinacije na jugu još mučile s minusima u avionskom prometu, a onda i s većim manjkom gostiju.

No, pokazalo se da turisti u koroni na odmoru ostaju koji dan duže nego prije, a bez problema su punili i najbolji i najskuplji jadranski smještaj.

Gosti široke ruke
Pa i uz više cijene nego lani, što je luksuz koji su si neki hoteli mogli priuštiti zahvaljujući dobroj potražnji. Tim lakše što su zbog korone neki imućni turisti, koji su prije birali ili egzotiku Azije ili Srednje Amerike, ili, kad bi poželjeli ostati u Europi – Toskanu, Provansu, Južni Tirol…, ovog ljeta napokon otkrili i hrvatsku obalu, prvenstveno Istru.

No, da su gostima u pandemiji od novca puno važniji kvaliteta i sigurnost uvjerili su se domaćini od sjevera sve do juga. Podatke o deviznim prihodima od turizma morat ćemo pričekati još koji mjesec, ali vidjelo se već u prvoj polovici ljeta po fiskaliziranim računima da imamo goste široke ruke.

Ministar financija Zdravko Marić objelodanio je već 1. kolovoza da je sa zadnjim danom srpnja vrijednost svih kupljenih roba i usluga u Hrvatskoj od početka godine premašila onu iz 7 mjeseci turistički najbolje 2019. Samo u srpnju taj se plus prema srpnju preklani popeo na 5,5%.

Još je bio bolji kolovoz, s 93% noćenja iz 2019., posebno važno jer u tom mjesecu domaćini ostvaruju praktički najviše cijene u godini. Vrijednost fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima je u kolovozu za 21% premašila iznos iz kolovoza 2019..

Na razini godine njihova vrijednost u tom trenutku bila je gotovo 18 milijardi kuna (84% iz 2019.). Sve daje za pravo onima koji očekuju da devizni turistički prihodi ove godine možda i premaše brojku od osam milijardi eura.

U rekordnoj 2019. bio je deset milijardi, a prve pandemijske sezone 2020. nepunih pet. Kakvi god konačni podaci za 2021. bili, jasno je da je turizam ove godine ubrizgao snažnu injekciju u hrvatsko gospodarstvo, možda potrebniju nego ikad, te širom otvorio vrata da tzv. ovo normalno iz turističke perspektive dogodine bude i staro normalno.