Čini se da je tempo gospodarskog oporavka teže procjenjivati negoli pad koji je uslijedio s lanjskim pandemijskim udarom.

Na objavu Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prvoj procjeni BDP-a za treće tromjesečje i realnoj stopi rasta od 15,8 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine (prema sezonski prilagođenim podacima 15,5 posto), većina analitičara priznala je da je to premašilo njihova očekivanja.

Osim osobne potrošnje za koju se mahom računalo s dvoznamenkastim rastom, iako je objavljeni podatak od 16 posto također mahom nadmašio predviđanja, dio ekonomista apostrofirat će kako ih je ugodno iznenadio i pozitivan doprinos neto inozemne potražnje, prije svega zbog znatno manjeg rasta uvoza robe i usluga u odnosu na izvoz, koji u ljetnom kvartalu ponajprije ima jak pečat usluga povezanih s turizmom.

Stopa rasta ukupnog izvoza, naime, dosegnula je gotovo 49 posto, dok je uvoz robe i usluga u odnosu na lanjski treći kvartal porastao “samo” 14 posto.

Najveća stopa od 1990.
Premijer Andrej Plenković nije propustio priliku pohvaliti se kako je to druga najveća godišnja stopa kvartalnog rasta BDP-a dosad (iza one zabilježene u drugom kvartalu, od gotovo 17 posto).

Na prigodno sazvanoj konferenciji za medije istaknuo je i da time u prvih devet mjeseci imamo godišnji rast od 10,7 posto, što je najveća stopa “od kada imamo Hrvatsku”. Uz poruku da će “Vlada učiniti sve da rast na kraju godine bude barem devet posto, podsjetio je i da je među članicama EU za koje su dostupni podaci za treći kvartal (a poznati su za njih 21) hrvatskih 15,8 posto daleko najviša stopa rasta BDP-a.

Doduše, u ovo doba prošle godine, prilikom DZS-ove procjena kvartalnog BDP-a također smo prednjačili, ali stopom pada. Tada je Hrvatska bila jedina s dvoznamenkastim padom u EU, s tim da se nešto kasnije pokazalo da je u Grčkoj bio nešto veći.

Na razini cijele 2021. gotovo je sigurno da će hrvatsko gospodarstvo zabilježiti dosad najveću stopu rasta. Ima li se u vidu da su lani krajem studenoga zbog koronakrize postrožene epidemiološke mjere, što je u konačnici u zadnjem kvartalu pridonijelo godišnjem padu od 7,4 posto, za posljednje tromjesečje ove godine u ove godine očekuje se također solidan rast.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U svakom slučaju, sve upućuje da bi i na razini cijele godine rast mogao biti veoma blizu dvoznamenkastoj stopi. No, i 9-postotni rast značio bi hvatanje razine BDP-a pretkrizne 2019. već u ovoj godini, iako se još početkom ove godine računalo da će nakon oštrog prošlogodišnjeg pada za to trebati pričekati barem kraj iduće godine.

Mada je sada prilično izvjesno i da će Hrvatska ove godine biti u skupini nekoliko zemalja s najvećim rastom BDP-a u EU, manje dojmljiva pritom je činjenica da smo 2019. tek uspjeli nadmašiti razinu BDP-a iz 2008.

Rasle sve sastavnice
Prema najnovijoj procjeni državnih statističara, rast u trećem tromjesečju bilježe sve glavne sastavnice BDP-a, s izuzetkom državne potrošnje koja u odnosu na treći lanjski kvartal bilježi pad od 4,5 posto.

Najveći doprinos rastu pak došao je od 16-postotnog rasta osobne potrošnje kao najveće komponente, te od izvoza roba i usluga (uz značajno sporiji rast uvoza). Uz čak 71,6 posto veći izvoz usluga u odnosu na tri ljetna mjeseca prošle godine, robni izvoz povećan je 13 posto, a s druge strane uvoz robe povećan je 12,4, a usluga 22,3 posto.

Pozitivne stope nastavljaju se i kod bruto investicija u fiksni kapital, iako je kod njih rast (7,4 posto) bio sporiji nego u prethodnom tromjesečju (18 posto).

Promatrano prema proizvodnoj metodi, tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) bilježi godišnji porast od 13,5 posto. Očekivano, najveći doprinos ostvaren je u skupini djelatnosti povezanih s turizmom.

Naime, u kategoriji koja objedinjuje trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane BDV je porastao gotovo 40 posto.

I u preostalih deset kategorija ostvarene su pozitivne stope, s tim da su dvoznamenkaste zabilježene još u djelatnostima Informacija i komunikacija (11 posto) te Stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (16 posto).