Hrvatska kao veliko gradilište u ovom desetljeću, činjenica je koju dodatno podupire aktualna objava Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine glede aktivnosti na dokumentu kojim će se stvoriti mogućnosti za energetsku obnovu nacionalnog fonda zgrada koje imaju status kulturnog dobra.

Riječ je o novom financijskom okviru čija se vrijednost za navedeno procjenjuje na više od 11 milijardi kuna, a sve na tu temu u roku do 1. prosinca zainteresirana i stručna javnost pozvana je uključiti, kako sa svojim primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na nacrt dokumenta koje zaprimaju i na adresu e-pošte: energetska.ucinkovitost@mpgi.hr, tako i kroz javno savjetovanje koje provode za Nacrt Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Za energetsku obnovu kuća daju 300 milijuna kuna: Evo tko se sve može prijaviti

Nešto više od 26 milijuna četvornih metara procjenjuje se da iznosi ukupni nacionalni fond zgrada koje su predmet Programa koji je izrađen “s ciljem pokretanja sveobuhvatne energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj, pritom osiguravajući zaštitu i očuvanje kulturne baštine”.

“Procjena je da u Hrvatskoj postoji 102.615 zgrada unutar kulturno-povijesnih cjelina, od toga 44.889 u Kontinentalnoj Hrvatskoj te 57.726 u Primorskoj Hrvatskoj. Unutar ovoga broja nalazi se i 1.950 pojedinačnih zgrada koje imaju status kulturnog dobra. Za zgrade unutar kulturno-povijesnih cjelina koje nemaju status pojedinačnog kulturnog dobra ne postoje podaci o klasifikaciji prema namjeni i razdoblju gradnje”, navode iz Ministarstva.

Oko 11,43 milijardi kuna u razdoblju do 2030. po njima iznose ukupne potrebe za realizaciju ovog programa, s time da se potrebne investicije procjenjuju u iznosu od 9,13 milijardi kuna te troškovi održavanja u iznosu od 2,3 milijardi kuna. Kao izvori financiranja bespovratnih sredstava, navode, prepoznaju se Fondovi EU te sredstva prikupljena kroz spomeničku rentu. Kroz Program su razvijena tri osnovna pristupa energetskoj obnovi, I uz pristup s primjenom pojedinačnih mjera energetske obnove, to su još I pristup s primjenom integralne energetske obnove te pristup sa sveobuhvatnom obnovom.

“Kroz svaki od navedenih pristupa obnove primjenom predviđenih mjera potrebno je ostvariti minimalnu uštedu od 20 % godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Qh,nd) ili minimalnu uštedu od 20 % godišnje primarne energije (Eprim). Prioritet obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra su zgrade s najvišom potrošnjom energije i najvećim potencijalom ostvarenja energetskih ušteda te osobito grupa zgrada, koje su oštećene u potresima”, priopćuju iz Ministarstva.