Objave listopadske godišnje inflacije ovih su dana uglavnom praćene “zvučnim” napomenama kada su posljednji put zabilježene više stope godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena. U Hrvatskoj je stopa veća od 3,8 posto, koliko je u listopadu u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku poskupjela potrošačka košarica, zadnji put zabilježena još u veljači 2013., dakle prije osam i pol godina. S godišnjom dinamikom od 4,1 posto inflacija u eurozoni prošli je mjesec bila najveća u proteklih 13 godina, a u SAD-u je za više od 6,2 posto, koliko je iznosila listopadska godišnja inflacija, trebalo zaviriti i znatno dublje u povijest.Globalno povišene razine inflacije, kojima najviše kumuju cijene energenata i pandemijom uzrokovani poremećaji u lancima opskrbe uz istodobni oporavak gospodarske aktivnosti, traju već mjesecima. Premda iz mjerodavnih (i domaćih i inozemnih institucija) i dalje ostaju pri ocjenama da su pojačani inflatorni pritisci privremenog karaktera, danas one uglavnom navode i da će do njihova popuštanja i usporavanja inflacije ipak trebati nešto više vremena nego što se donedavno računalo. Izjavila je to ovih dana i čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde, najavljujući da stezanje monetarne politike do daljnjega nije u planu te da uvjeti za podizanje kamatnih stopa vjerojatno neće biti ispunjeni (ni) u 2022., kad bi inflacija trebala usporiti.

Ciljanih 2 posto

Prema posljednjim prognozama Europske komisije, računa se da će inflacija s ovogodišnjih 2,4 posto u eurozoni odnosno 2,6 posto na razini cijele EU dogodine usporiti 2,2 (eurozona) i 2,5 posto (EU27), a u 2023. bi se ponovno trebala svesti ispod ciljanih dva posto. U Hrvatskoj je pak s listopadskim ubrzanjem prosječna inflacija u prvih deset mjeseci dosegnula dva posto. Prosjek za proteklih 12 mjeseci zasad je, pak, upola manji od toga, jer su u posljednjem kvartalu prošle godine potrošačke cijene u godišnjim usporedbama bile u padu – primjerice, u lanjskom studenom u odnosu na isti mjesec prethodne godine -0,3, a u prosincu -0,6 posto. To, međutim, znači i nisku osnovicu pri izračunu godišnje inflacije u posljednja dva mjeseca ove godine pa je posve izgledno da će studeni i prosinac ostati u znaku povišenim razina inflacije, čime će se povećati i stopa na razini cijele godine. Analitičari pritom uglavnom očekuju nastavak pojačanih inflatornih pritisaka na cijenu hrane prema kraju godine. Izvjesno je i da će na godišnjoj razini najveći doprinos inflaciji biti u kategoriji prijevoza čije su cijene u odnosu na lanjski listopad 12,2 posto više, a koji je ponajprije posljedica čak 25 posto viših cijena kategorije goriva i maziva. U posljednja dva ovogodišnja mjeseca kod cijena goriva se računa na ublažavajuće djelovanje Vladina produljenja privremenog zamrzavanja cijene naftnih derivata (premda to ograničenje više ne vrijedi za premium goriva). I za cijene plina za kućanstva Vlada je najavila da do proljeća 2022. neće biti poskupljenja.

Prvi kvartal 2022.

No, to je razlog više što se među analitičarima procjenjuje da bi vrhunac inflatornih pritisaka mogao uslijediti u prvom kvartalu iduće godine te da bi smirenje trebalo doći u drugoj polovici 2022. To će ovisiti i o normalizaciji globalnih lanaca opskrbe, a zbog visoke razine neizvjesnosti u vezi s tim poremećajima uglavnom se ističu pojačani negativni rizici, tj. prijetnje da inflacija ponovno bude viša od trenutnih očekivanja. Inače, u listopadu sve članice EU bilježe ubrzanje godišnje inflacije, a najviša stopa bila je u Litvi, 8,2 posto. U Estoniji i Mađarskoj gdje cijene u listopadu su na godišnjoj razini porasle 6,8 odnosno 6,6 posto, a više od šest posto listopadska je godišnja inflacija iznosila i u Poljskoj i Rumunjskoj.