Ova kriza uzorkovana Covidom-19 je bila više zdravstvena nego financijska jer su svi sudionici – vlada, HNB, regulatori, reagirali odgovarajuće i na vrijeme te tako spriječili ida se kriza proširi, rekao je Ante Žigman, predsjednik Hrvatske agencije za nadzor finacijskih usluga – HANFA  na konferenciji Zagreb bankarsko i financijsko središte 2021. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u utorak u Zagrebu. Dodaje da je kod svih dionika financijskog tržišta, kako u Hrvatskoj, tako i u EU, bila bojazan da se ne bi ponovila situacija i kriza iz 2008. i 2009. Naglašava da se sada vidi nekoliko izazova s kojima ćemo morati izaći na kraj. To je problem nelikvidnosti jer je s početkom krize opao interes za kupnju obveznica te je tu morala intervenirati HNB i stabilizirati situaciji.

“Fondovska industrija je generalno bila na prvoj liniji bojišnice protiv krize i smatram da smo to uspješno riješili. S druge strane govorimo o izazovu i riziku koncentracije jer su mnogi kupili obveznice i dionice i čekali što će se dogoditi. Kada govorimo o mirovinskim fondovima, treba reći da oni od samog sustava njihovog uspostavljanja parije 20-ak godina, evaluirali do pravih investicijskih društava. U početku su oni bili vezani samo uz obveznice, regulativom je to relaksirano i dopušteno im i ulazak u dionice, odnosno širiti im mogućnost za ulazak i u druge financijske instrumente. Naravno, i oni sami moraju poraditi na sebi da bi stekli mogućnost na to”, kazao je Žigman. Kao veliki izazov vidi i daljnju financijsku edukaciju građana jer većina ljudi i dalje ima običaj redovne komunikacije s bankama dok same mirovinske fondove doživljava kao nešto daleko i strano. Stoga, smatra Žigman, sami fondovi trebaju poraditi na tome. Radi se o velikom kapitalu jer fondovi raspolažu s imovinom od 130 milijardi kuna, od čega je 60 milijardi u državnim obveznicama, a ostalo u drugim instrumentima, prvenstveno dionicama. “Veliki je problem da i dalje vrlo mali broj građana sam izabire svoj mirovinski fond već dopuštaju da im to Regos odrađuje po nekom algoritmu. Napredak je da se broj onih koji sami biraju mirovinski fond porastao s jedan na tri posto, ali to je i dalje minorno”, navodi predsjednik ove regulatorne agencije.  Trendovi su takvi da bez zelenog faktora neće biti moguće poslovati u budućnosti. Možda se ne radi o razdoblju o godini ili dvije, ali o razdoblju od 10 do 15 godina je to gotovo pa sigurno. Na tom tragu će morati i čitavo gospodarstvo, uključujući i financijsku industriju, prilagoditi svoju agendu. Problem je da će se tu pojaviti pitanje certificiranja da li se netko tko se deklarira kao investitor u zeleno zbilja tako u stvarnosti i ponaša te tko će to provjeravati i regulirati. Za očekivati je, kaže Žigman, da će i hrvatska regulativa ići za tim da se fondovima i bankama ugradi obveza da više ulažu u zelene projekte. “Trenutno se većina svih novih investicija, i bez neke posebne državne regulative, kreće prema zelenom te je to trend koji će se nekom dinamikom nastaviti i u narednom razdoblju”, zaključuje Žigman.

Po pitanju virtualnih valuta, predsjednik HANFA-e naglašava da se radi o relativno novom području koje još nije regulirano. “To je područje s velikim rizikom i velikom fluktuacijom prometa. Svakodnevno svjedočimo velikim padovima i rastu kriptovaluta bez ikakvih predvidivih razloga, a s druge strane takav je i njihov promet. Isto tako, svako malo vidimo da je netko izmanipuliran i prevaren, a pri čemu mi imamo malo mogućnosti za intervenciju. U Hrvatskoj su dvije, a uskoro i treća, mjenjačnice ove godine ostvarile promet od oko 1,4 milijarde kuna, a ovlasti HANFA-e su tu samo po pitanju pranja novca i sprečavanja financiranja terorizma. Činjenica je da će se na razini EU to morati vrlo brzo regulirati”, navodi Ante Žigman. Dodaje da je najveći izazov svesti kriptovalute pod financijsku imovinu, a onda bi se na njih primjenjivala regulativa koja važi za takve instrumente. Isto tako je tu i pitanje tehnologije i infrastrukture koja će biti pouzdana i podložna regulatornoj kontroli.

‘Moramo se usporediti s komparativnim zemljama središnje i istočne Europe’

Može li Zagreb postati financijsko središte i i što bi to zapravo trebalo značiti, pita se Zdenko Aladrović,direktor Hrvatske udruge Banaka u svojoj prezentaciji na konferenciji “Zagreb bankarsko i financijsko središte” koja se u utorak u ogranizaiciji Poslovnog dnevnika održala u Zagrebu. “Moramo se usporediti s komparativnim zemljama središnje i istočne Europe gdje vidimo da ne stojim baš najbolje jer je jasno da bez razvijenog tržišta kapitala nema niti mogućnosti za razvoj financijskog središta”, kazao je Aladrović.  Dodao je da su glavna obilježja financijskog središta politička volja i sposobnost da se u suradnji s industrijom realizira projekt, a isto tako i nizak i predvidiv regulatorni trošak koji bi mogao biti riješen s uvođenjem eura. Neizbježni su i moderni i jasni propisi kao i funkcionalno pravosuđe uz besprijekornu zaštitu vjerovnika. Kao obilježje financijskog središta vidi i veliku likvidnost i dinamiku lokalnog tržišta, a po čemu ne stojim trenutno baš najbolje. Tu je i povoljan i predvidiv porezni tretman transakcija, razvijeni instrumenti za otklanjanje rizika, razvijena infrastruktura te potencijal za razvoj IT i advisory industrija. “Za financijsko središte geografija više nije toliko bitna koliko je bila u nekim prethodnim vremenima kad je pojam “financijsko središte regije” imao smisla. Svijet se promijenio  i možemo govoriti samo o hijerarhiji financijskih centara jer su zapravo svi oni globalni i svi trguju preko platformi. Danas se transakcije mogu organizirati od bilo gdje te preuzimanje  Ljubljanske burze od strane Zagrebačke zapravo nije doveo do nikakvih pozitivnih efekata”, navodi Aladrović. Ističe da ulazak Hrvatske u Eurozonu znači puno više od većine ostalih napora prema razvoju Zagreba kao financijskog središta, a tu je i snažan razvoj IT industrije koja je neizbježna za ovaj sektor. Tu je i snažni razvoj mirovinskih fondova koji su nam, navodi Aladrović, usporedivi i bolji od većine kompariranih zemalja u središnjoj Europi s kojima se obično volimo uspoređivati. Kao prednost Zagreba i Hrvatske vidi i snažne i stabilne banke.