Ministarstvo zdravstva zbog nedostatka novca odustalo je od uvođenja sustava “odštete bez krivnje”, odnosno osnivanja fonda iz kojeg bi se isplaćivala odšteta pacijentima žrtvama liječničke pogreške. Hrvatska liječnička komora koja je predložila osnivanje fonda, Hrvatski liječnički zbor i Sindikat liječnika u zamjenu od Ministarstva traže da se uvede osiguranje za sve liječnike. Nije, međutim, jasno kako bi se ta ideja mogla realizirati jer se ovog puta traži da država pokrije troškove premija što je još više novca nego što bi tražio fond.

Niz afera
Inicijativu o osnivanju fonda za isplatu odšteta bez sudskog procesa Hrvatska liječnička komora pokrenula je nakon prošlogodišnjih afera vezanih uz liječničke pogreške i komplikacije, a prema njihovu prijedlogu fond se znatnim dijelom trebao puniti iz proračuna. Prijedlog ne samo da nije naišao na odobravanje javnosti jer bi prema njemu porezni obveznici odštetu isplaćivali sami sebi već ga ni ministar zdravstva Neven Ljubičić nikad nije bezrezervno podržao. Budući da sudski procesi dugo traju i vrlo su iscrpljujući te zapravo ne potiču liječnike da prijavljuju komplikacije i pogreške, ministar smatra da treba razviti dobar sustav nagodbi te ga prilagoditi stvarnosti u kojoj je hrvatsko zdravstvo. Neki oblik osiguranja mora postojati i od odgovornosti bi se trebali osigurati svi liječnici, smatra Hrvoje Minigo, predsjednik HLK. Ministarstvu zdravstva liječnička udruženja predložila su da se novac osigura povećanjem limita bolnicama jer budu li se liječnici sami osiguravali, plaća im mora rasti za onoliko koliko iznosi premija osiguranja. Drugim riječima, prema novom prijedlogu sva sredstva za osiguranje osigurala bi se iz proračuna. Hrvatski liječnički sindikat na tome inzistira zbog izuzetno niskih cijena na koje su spale medicinske usluge te rad liječnika. “Kad bi se cijena rada približila onoj koju naplaćuju privatni liječnici, a time i zdravstvene ustanove mogle normalno poslovati, sigurno ne bi tražili da nam se iz proračuna pokriva osiguranje. No sve dok cijena šišanja u frizerskom salonu vrijedi više od jednog specijalističkog zahvata, to smo prisiljeni tražiti”, kaže predsjednik sindikata Ivica Babić. Babić pitanje osiguranja drži jednim od najvažnijih aktualnih problema struke.

Alibi medicina
“To je prioritet na kojem ćemo ustrajati dok ga ne riješimo jer liječnici u strahu od optužbi sve više pribjegavaju takozvanoj alibi medicini, odnosno pod pritiskom pacijenata i javnosti rade više zahvata nego što je potrebno, što izaziva neracionalnu potrošnju. S dobrim sustavom osiguranja liječnici će raditi bez opterećenja i neće zbog pritiska raditi dodatnu dijagnostiku”, kaže Babić koji napominje da se osiguranjem štiti samo ono što je izvan sfere kaznene odgovornosti. Sustav osiguranja u Kliničkoj bolnici “Sestara milosrdnica”, kako doznajemo, mogao bi poslužiti kao model koji će se preslikati u druge ustanove. U Vinogradskoj su osigurani svi liječnici, inženjeri i medicinski tehničari, a premije su određene prema procjeni djelatnosti u kojima je najveći rizik.

Osiguranje samo za one koji to žele

Osiguranje liječnika u sklopu nekih strukovnih organizacija danas postoji, ali nije obvezno, a osiguravaju se pojedinci koji to žele, no takvi su još u manjini. Osim toga, osiguravanje pojedinaca također je diskutabilno kad su u pitanju sudske tužbe jer se u tužbi ne prepoznaju pojedinci već ustanova jer ona je ta koja mora isplatiti odštetu, odnosno njezin osnivač. Tek potom ustanova može tužiti pojedinca, što je potpuno nedorađeno.